Napeti pregovori ministara financija Eurogrupe i Grčke ovaj su tjedan napokon zaključeni dogovorom o produljenju paketa pomoći toj zemlji.
Pojava "bijelog dima", koju je nekoliko dana prije predskazivao grčki ministar financija Yanis Varoufakis, bila je ujedno i znak hrvatskim državnim financijašima da krenu u neko vrijeme odgađanu završnicu novog inozemnog zaduženja ciljanog iznosa milijardu do 1,25 milijari eura. Sa savjetničkim konzorcijem za euroobveznice (JP Morgan, Barclays, Erste Grupa te Unicredit/Zaba) u ponedjeljak kreću sa serijom ogleda s europskim investitorima.
1,25mlrd.
eura ciljani je iznos zaduženja koji se dosad glasno najavljivao
Prvi susreti održat će se u Londonu, a potom roadshow seli u Frankfurt i Muenchen. Trojka iz Ministarstva financija predvođena Borisom Lalovcem, uz guvernera Borisa Vujčića kao pojačanje, nastojat će postići što bolju cijenu. Trenutno se na tržištu prinosi na 10-godišnji hrvatski državni dug kreću oko 3,5 posto, a oko te razine, odnosno nešto iznad nje je i očekivana cijena izdanja. Osim blagotvornog dogovora vezanog uz Grčku, i najave iz američkog Feda da zasad nije izgledno podizanje kamatnih stopa pridonosi općenito povoljnoj situaciji za izdavatelje na financijskim tržištima. Zbog svega dio domaćih financijaša vjeruje da bi u konačnici iznos izdanja idući tjedan mogao biti i 1,5 mlrd.eura.
Bude li tako, Ministarstvo financija će najmanje do ljeta biti mirno glede izlazaka na tržište obveznica jer je prije 15-ak dana, prilikom refinanciranja 700 milijuna eura 'specijalnih' deviznih trezoraca, usput povuklo dodatne četiri milijarde kuna (525 mil. eura). No, uz još jedno dospijeće obveznica, i ove godine dio plana zaduživanja je i predfinanciranje za obveze na početku iduće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sve, sve, sve – samo nikad ne ono pravo
Gledajući ovaj tekst nameće mi se misao predložiti “Poslovnm dnevniku” da promjeni ime odnsono da izbaci ono “poslovni”. Da li itko od njegovih novinara prati što se stvarno događa s Grčkom i kako financijska tržišta na to reagiraju?
Ne bi li trebalo našto reći o širem kontekstu? Na primjer koje “egzotične” države momentalno plasiraju obveznice i kakve?
I da li je ikome jasno kakve to ima veze sa situacijim u Hrvatskoj?
I ne bi li oko tog izdanja trebalo navesti malo više konkretnih detalja? Na koji je to rok (predpostavljam 1o godina)?
Mali uzmi barem 3, ima toga.
Neces ti vracat.
Ajde uzmi 3 nemoj se stidit.
Uključite se u raspravu