Prema izvješću Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), Zračna luka Zagreb prošle godine zabilježila je čak 720.130 minuta zakašnjenja što je nevjerojatnih 5816,8 posto više nego u 2004. godini kada je Eurocontrol utvrdio 12.171 minutu kašnjenja. Komentirajući izvješće koje je pod nazivom “ATFM and Capacity Report 2005” objavljeno prije desetak dana, direktor prometa Zračne luke Zagreb Miroslav Drljača kazao je za Poslovni dnevnik da podaci s Plesa govore drukčije. “Ukupno kašnjenje u 2005. godini u polascima sa Zračne luke Zagreb iznosilo je 162.392 minute, što je 13,42 posto minuta više nego u 2004. godini kada je zabilježeno 141.033 minute ukupnoga kašnjenja”, kaže Drljača.

Dva kriterija
Prema njegovim riječima, kašnjenja se računaju na osnovi dvaju kriterija: prva grupa odnosi se na kašnjenja u odlascima za koja je odgovorna ili djelomično odgovorna zračna luka. “Iz te grupe razloga u 2005. godini zabilježeno je 7666 minuta kašnjenja ili 32,4 posto manje kašnjenja nego u 2004. godini, kada je zabilježeno 11.322 minute kašnjenja. Razlog poboljšanju je činjenica da je tijekom 2005. godine bila u funkciji CAT IIIb, što znači da nije bilo većih poremećaja prometa i kašnjenja zbog magle kao u 2004. godini, kada taj sustav nije bio u funkciji. Pored toga, ostvarena su poboljšanja u pojedinim poslovnim procesima osobito u procesu prihvata i otpreme putnika i prtljage”, objasnio je Drljača. Druga grupa kašnjenja odnosi se pak na kašnjenja u odlascima, za koja su odgovorni drugi (zrakoplovne kompanije, kapacitet zračnog prostora, druge zračne luke i sl.). Drljača dodaje da je u 2005. godini ostvareno 154.726 minuta kašnjenja iz te grupe razloga, što je 14,88 posto više nego u 2004. godini, kada je iz tih razloga zabilježeno 141.033 minute kašjenja. Do povećanja kašnjenja u 2005. u odnosu na godinu prije došlo je zbog povećanja koda 81 kapaciteta zračnog prostora (4860 minuta povećanja u odnosu na 2004.), promjena rute i zamjena zrakoplova.

Razlike u brojkama
Kako je došlo do takve razlike u brojkama između Eurocontrola i zagrebačke Zračne luke ne samo za 2005. nego i godinu prije nije znao odgovoriti ni direktor Drljača. Prema Eurocontrolu, glavni razlog upravo je kapacitet zračne kontrole na koji otpada više od 400.000 minuta kašnjenja najviše iz druge grupe. Drugi “krivac” na listi je kontrola leta (200.000 minuta) i vremenske nepogode (70.000). Zagrebački aerodrom tako je po centralnoj europskoj organizaciji za sigurnost plovidbe došao na sam vrh europskih zračnih luka po kašnjenju zbog kapaciteta zračne kontrole zajedno s Madridom, Londonom, Pragom i Ženevom. Zagreb je među prvima kada su u pitanju i vremenski razlozi, a po kašnjenju, kada se uzme u obzir broj letova, prvi u Europi.
U Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe nismo dobili odgovor o kašnjenju niti komentar izvješća Eurocontrola. Kompletne podatke, kaže glasnogovornica Olivera Ilijaš, prezentirat će uskoro, kada se otvori nova kontrolu leta.

Propuštena modernizacija

Iz Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe zamjerili su Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe što 2005. nisu usvojili sustav CroATMS kojim bi se moderniziralo praćenje zrakoplova na rutama iznad Hrvatske.