U 2023. intenzivno ćemo se baviti izradom strategije razvoja tržišta kapitala. Inicijativa dolazi s tri strane: Zagrebačke burze, CFA udruge Hrvatska i Ministarstva financija, budući da je Hrvatska jasno komunicirala namjeru pridruživanju OECD-u, a on inzistira na unaprjeđenju korporativnog upravljanja u državnim tvrtkama i razvoju tržišta kapitala, za što su definirane i mjere u izvještajima OECD-a iz 2021.

Javno je predstavljanje izvještaja prošlo relativno nezapaženo, ali te aktivnosti su u fotofinišu i sad je trenutak da se isti ti timovi okrenu planiranju i provođenju mjera potrebnih za ulazak u OECD.

Na ova dva područja Hrvatska ima prostora za napredak, a fokusirat ću se više na dokument koji predlaže mjere za oporavak i unaprjeđenje poslovne dinamike reformama na tržištu kapitala. ZSE je aktivno komentirao izvještaj u trenutku nastajanja, i brojni su naši komentari usvojeni. U javnosti je najviše reakcija izazvala preporuka da se sve tvrtke u državnom vlasništvu koje su već na burzi podignu u višu kotaciju, a ona koja nisu listaju, kako bi se podigla transparentnost.

Tek je za vidjeti u kojoj će mjeri ovo biti moguće, ali je sigurno put koji zagovaramo godinama i rado ćemo učiniti sve da što veći broj tvrtki u državnom vlasništvu dobije podršku u ovom procesu. Na burzu trebaju doći kompanije koje su za to zaista spremne i koje mogu osigurati dovoljnu likvidnost za formiranje fer cijena, pa će cijeli proces realno trajati više godina i treba ga oprezno, a ne administrativno provoditi.

OECD je identificirao čak 631 (!) kompaniju u državnom vlasništvu što predstavlja 0,54% svih kompanija, ali one drže 32,6 mlrd. eura ili 26,7% ukupne imovine, dok su im prihodi činili 10,1% sveukupnih prihoda kompanija. OECD navodi da je visok udio državnog vlasništva povezan s manjom uspješnosti ovih kompanija, a Hrvatska nije izuzetak. Stoga bi aktivna politika države u ovom smjeru, uz jačanje burze, imala i širi multiplikativni efekt, a to je podizanje efikasnosti ovih kompanija i veći doprinos gospodarskom rastu.

Predložena mjera uvođenja investicijskih računa imala bi najveći efekt na tržište u kraćem roku. Oni bi omogućavali malim investitorima izuzeće od poreza na kapitalnu dobit ako sredstva na računu drže određeno vrijeme, te slobodno donose odluke o njihovom investiranju. Drago nam je da se u rad na ovom projektu uključio CFA, jer okuplja širok krug sudionika financijske industrije. Tržište kapitala je u službi ekonomije najviše onda kada je najteže.