U raspravi o euru ne govori se o onom bitnom, a to je da za euro treba ponašati odgovorno. Mi odgađamo reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, ali se zato proširuju prava određenim skupinama na vrhuncu ekonomskog ciklusa. To se naprosto ne radi”, ustvrdio je ekonomist Željko Lovrinčević na panelu o euru u Hrvatskoj narodnoj banci.

“Nije stvar u euru već u fiskalnim nagaznim minama koje će se materijalizirati za 7-8 godina. O tome treba govoriti otvoreno, a to nedostaje u javnoj raspravi”, kazao je. Nakon suptilne kritike prema središnjoj banci koja fiskalnu politiku diplomatski ostavlja Vladi, Lovrinčević je kritizirao i trend rekunizacije, u suštini suprotan brzom uvođenju eura napomenuvši da podupiranjem oba procesa HNB sam sebi stvara više probleme u trenutku uvođenja eura.

Rekunizacija

“HNB je stava da potrošači moraju imati dovoljno informacija i izbor, da sami procijene”, odvratio je viceguverner Vedran Šošić. Rekunizacija, druga strana medalje deeurizacije, dodao je, u skladu je s europskim preporukama za sistemske rizike. Inače, prvi puta od predstavljanja eurostrategije rasprava je na jednom mjestu okupila zagovornike eura, umjerene optimiste, ali i protivnike. Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek upozorila je na pogoršanje strukturnog deficita, uz povećanje tehničke potrošnje Vlade u 2018. Svoj stav da nećemo uspjeti usvojiti euro proizlazi iz povijesnog iskustva buduća da Hrvatska nikad nije pet godina zaredom bila u stanju smanjivati javni dug što će zahtijevati tečajni mehanizam.

Svegeneracijsko pitanje

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je bolje uvesti euro nego preskupo plaćati neovisnost monetarne politike. “Do ulaska u tečajni mehanizam ERM II mislim da HNB treba podupirati deprecijaciju koliko je moguće, prije svega djelovati u sprječavanju aprecijacije koliko je moguće. Bilo bi bolje da uđemo uz središnji paritet 7,8 umjesto sadašnjih 7,5”, kaže. Njezin kolega s fakulteta Drago Jakovčević deklarirani je protivnik eura. “Simboli suverenosti države su novac, grb, zastava, himna, vojska. Pitanje nacionalne valute je svegeneracijsko pitanje, najvažnije s kojim će se Hrvatska suočiti u 21. stoljeću. Zašto jedna mala zemlja ulazi na veliko valutno područje u kojem neće o ničemu odlučivati?”, upitao je.

Za gubitkom ne žale u Slovačkoj, zemlji s 5,4 mil. stanovnika, koja se krune, nacionalne valute, odrekla 2009. Od tada je zbog eura BDP porastao 10 posto, rekao je slovački ministar financija Peter Kažimir. “Put je težak i nužna je široka rasprava. Euro je dio uspješne priče moje zemlje, porastao je izvoz, ubrzala konvergencija i sjeli smo za stol na kojem se odlučuje”, ističe Kažimir.