Europska unija Hrvatskoj je odobrila pet milijuna eura za izradu tehničke dokumentacije i modela financiranja izgradnje LNG terminala na Krku, izjavio je na današnjem susretu s novinarima ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Hrvatska je bespovratno dobila maksimalnih 50 posto, odnosno približno pet milijuna eura za izradu dokumentacije, a preostalih 50 posto financirat će sama.

U 2015. godini LNG Hrvatska će, po Vrdoljakovim riječima, ugovoriti početak izrade svih studija potrebnih za izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj.

"Ovo je velik korak jer smo, nakon što smo LNG terminal stavili na listu od posebnog interesa Europske unije, dobili maksimalna moguća sredstva od Europske komisije kako bi bili spremni za neke druge faze koje će potvrditi opravdanost izgradnje LNG-a u Hrvatskoj, ne za hrvatsko tržište nego za diverzifikaciju opskrbe plinom ovog dijela Europe", rekao je Vrdoljak.

Republika Hrvatska je, kaže, spremna u budućem LNG terminalu imati maksimalan vlasnički udio od 25 posto.

Objašnjava kako Hrvatska godišnje troši 2,7 milijardi prostornih metara plina dok bi kapacitet LNG terminala bio između četiri i šest milijardi prostornih metara, a očekuje se i novi plin iz jadranskih i kopnenih nalazišta te iz Jonsko-jadranskog plinovoda.

Dodaje kako je naš zadatak osigurati sigurnu opskrbu za zemlje u regiji te stoga Hrvatska treba biti dio projekta, ali ne na način da preuzme dobar dio poslovnog rizika na svoja leđa, nego samo manji dio.

U financijskom modelu za LNG terminal vidjet će se koliko tržište traži odnosno kolike su potrebe za plinom iz LNG terminala na Krku. Nakon toga bit će poznato koji dio projekta izgradnje nije financijski isplativ pa će se tražiti doprinos EK-a u izgranji terminala, kaže Vrdoljak.

Govoreći o koracima koji slijede u realizaciji projekta LNG terminala, direktor LNG-a Hrvatska Mladen Antunović kaže da lokacijsku dozvolu očekuje u najskorijem roku, a slijedi izrada glavnog projekta i ostale dokumentacije do građevinske dozvole te će, uz pomoć odobrenih EU sredstava, doći i do zatvaranja financijske konstrukcije tako da će se znati tko će biti strateški ulagač, tko financijski ulagači, a tko će graditi terminal.

U Ministarstvu gospodarstva doznaje se da je zbog pretpostavljene nove proizvodnje iz Jadrana, kopna i plina iz IAP-a, u planu gradnja kompresorskih stanica kako bi se nove količine plina mogle otpremiti potrošačima izvan Hrvatske, kao i triju novih otpremnih plinovoda.

Što se tiče navodnih prigovora Hrvatskoj iz Bruxellesa kako oteže s uspostavom dvosmjernog plinskog toka između Hrvatske i Mađarske, u Ministarstvu uvjeravaju da nikakve požurnice iz Bruxellesa nema te da nema smisla o svom trošku graditi postrojenja koja bi omogućila dostatan dvosmjerni tok sve dok nema novih količina plina.

Pored toga, upućeni izvori upozoravaju kako postoji mogućnost da Ina s mađarskim partnerom mogla ugovoriti dopremu plina Plinacrovim sustavom iz sjevernojadranskih nalazišta u Mađarsku, pri čemu bi hrvatski potrošači mogli ostati bez dovoljnih količina tog energenta. Ti izvori dovode u vezu lansiranje priče o navodnoj EU-ovoj packi Hrvatskoj zbog otezanja uspostave dvosmjernog toka s pritiskom na Hrvatsku u kontekstu pregovora s MOL-om oko Ine.