Europska unija trebala bi poduzeti jače mjere kako bi zaštitila proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda koji su suočeni s naglim padom prodaje mlijeka u okruženju pandemije koronavirusa.

Pojedine države EU, poput Njemačke i Francuske, već su zatražile od Europske komisije financijsku potporu pri podmirivanju troškova skladištenja mlijeka u prahu kako bi se tržište mlijeka oporavilo od trenutnih niskih cijena.

Unatoč privremenom rastu prodaje mlijeka u supermarketima, potražnja za mliječnim proizvodima smanjena je zbog zatvaranja kafića, restorana i ostalih ugostiteljskih objekata, a smanjenje njemačkog izvoza mliječnih proizvoda, posebice u Aziju, signalizira strah od još većeg pada cijena.

Mjere koje se predlažu nedostatne su za sektor mljekarstva jer su cijena stočne hrane narasle za 20 posto što je dugoročno neodrživo.

Planovi Europske unije da pomogne mljekarskom sektoru da prebrodi korona krizu skladištenjem viška mlijeka naišli su na kritiku proizvođača koji tvrde da odgađaju problem a ne nude rješenje. EK je predložila financijsku potporu za skladištenje mlijeka u prahu u privatnim skladištima.

Također je dopustila mljekarskom sektoru da zajednički planira proizvodnju, oslobađajući je na šest mjeseci obveze poštivanja određenih propisa o tržišnom natjecanju.

Zadržati otkupnu cijenu

Europski odbor za mlijeko (EMB) i interesna skupina proizvođača mlijeka (MIG) tvrde da takve mjere nisu do sada rješavale krize, napominjući da uskladišteno mlijeko u prahu i dalje opterećuje tržište. Tvrde kako u skladištima ne bi smjelo biti pohranjeno više od 45 tisuća tona mlijeka u prahu, dakle pola predloženog obujma, dodajući da bi mjeru trebalo kombinirati s dobrovoljnim smanjenjem opskrbe u EU uz naknadu koju bi koordinirala Komisija.

U narednim tjednima proizvođači mlijeka planiraju velike prosvjede u više zemalja EU. Unija je 2015. godine ukinula sustav mliječnih kvota, što je omogućilo veći izvoz, ali i veći rizik od pada cijena u vrijeme viška na tržištu. EU proizvodi oko 155 milijuna tona mlijeka godišnje, a proizvodnja ima značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj vrijednosti EU. Njemačka, Francuska, Poljska, Nizozemska, Italija i Španjolska čine gotovo 70 posto proizvodnje mlijeka u EU.

Za razliku od naših kolega u EU mi u Hrvatskoj imamo problem s manjkom mlijeka, a ne viškovima. Stoga mjere skladištenja, koju predlaže EU, više su prilagođene prerađivačima te bi skladištenje viškova drugih zemalja mogle biti problematične za naše domaće proizvođače kada krenu u otkup tih viškova.

Naime, moglo bi doći do pada cijena kod nas i uvoza njihovih viškova. Hrvatski proizvođači mlijeka, kroz Odbor za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore,  zahtijevaju da hrvatsko Ministarstvu poljoprivrede zauzme stajalište u kojem će tražiti da se sredstva koja su u EU namijenjena za skladištenje mlijeka, mlijeka u prahu, maslaca i sira usmjere prema primarnim proizvođačima.

Tako bi se održala trenutna razina domaće proizvodnje mlijeka. Mišljenja smo kako Hrvatska ima problema s manjkom mlijeka te unatoč skladištenju koje će Komisija financirati kako bi smanjila pritisak na cijenu mlijeka, ti će se viškovi na ovaj ili onaj način dodatno preliti na naše tržište.

Također, tražimo pomoć da se osiguraju financijski i zakonodavni instrumenti koji mogu pomoći oko zadržavanja postojeće otkupne cijene ispod koje se ne smije ići ako želimo zadržati postojeću proizvodnju. Bilo bi potrebno i uvesti zabranu uvoza dok se ne otkupe domaće količine mlijeka.

Podsjećamo kako je hrvatski mljekarski sektor zbog prevelike konkurencije, nepoštenih trgovačkih praksi i stalnih viškova EU izgubio više od 90% proizvođača, te da daljnji pad i ovisnost o uvozu može biti poguban ne samo za ruralna područja već i prehrambenu te nacionalnu sigurnost.

Korisno doniranje mlijeka

Domaći mljekari pohvaljuju dosadašnje napore Ministarstva poljoprivrede na mjerama pomoći sektoru, osobito malim mljekarama.

U sklopu toga Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je s otkupom i doniranjem mliječnih proizvoda temeljem Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19.

Do sada mjeru su koristile tri mljekare koje otkupljuju mlijeko od oko 400 proizvođača mlijeka, a potrebitima je podijeljeno oko 80 tona mliječnih proizvoda. Smatramo kako ta mjera, vrijedna 2,5 milijuna kuna, ima višestruki učinak – pomaže se malim mljekarama u prodaji nastalih viškova kako bi mogle kontinuirano nastaviti s proizvodnjom, proizvođači mlijeka na svojim farmama nesmetano nastavljaju proizvodnju i predaju mlijeko u mljekare, i na kraju, omogućava se podjela visokokvalitetne domaće hrane osobama koje je trebaju.

Inače, prema objavljenim kratkoročnim prognozama koje je objavila Europska komisija 2019. godine prikupljanje mlijeka u EU poraslo je za 0,4 posto, što je najniži rast od 2012. Očekuje se sličan rast proizvodnje i u 2020.

Godišnji proljetni vrhunac prikupljanja mlijeka podudara se s trenutnom pandemijom, a ograničavajuće mjere mogle bi dovesti u pitanje logistiku prikupljanja i isporuku hrane. Usto, razmatranja raspoloživosti radne snage mogu voditi favoriziranju manje intenzivnih mliječnih proizvoda.