Do kraja godine Jadran bi trebao dobiti jedan od brodova za brze intervencije protiv onečišćenja kojima se upravlja iz Europske agencije za sigurnost na moru (EMSA). Dotad će biti gotovi natječaji kojima će se proširiti flota pod upravom tog tijela Europske unije čije je sjedište u Lisabonu.

Način na koji djeluje Služba za reagiranje protiv onečišćenja vrlo je jednostavan: EMSA sklapa ugovore s brodarima u akvatorijima koji okružuju EU i susjedne joj zemlje, a koji imaju brodove koji u slučaju ekološkog incidenta mogu doći na lice mjesta i sanirati situaciju, recimo, skupljanjem izlivene nafte. Danas EMSA na taj način na raspolaganju ima 17 tankera koji – dok se incident ne dogodi – mogu slobodno obavljati svoj posao, ali se ne smiju udaljavati više od 24 sata plovidbe od luke koju im je EMSA odredila kao bazu. "Hladni pogon", odnosno naknada za "stražarenje", plaća se iz sredstava EU, kao i opremanje brodova tehnikom koja im treba za otklanjanje posljedica onečišćenja. 

Sustav dojava 
Kad se primijeti onečišćenje, brod kreće na dojavljenu lokaciju i sudjeluje u čišćenju o trošku zemlje – članice EU ili kandidata za članstvo – u čijim vodama se incident dogodio i koja ga je pozvala u pomoć. Naravno, kako nam objašnjava Victor Diaz Seco, koji je u EMSA-i zadužen za ovaj projekt, zemlja u kojoj se onečišćenje dogodilo novac uložen u čišćenje vratit će ili sudskim procesom protiv brodara, ili od njegova osiguravatelja.Spomenuti natječaj za Jadran jedan je od nekoliko kojima će se angažirati brodari pod ugovorom i u Sjevernom moru između Velike Britanije i Norveške, potom sjevernom Atlantiku zapadno od Velike Britanije, te Egejskom i Ligurskom moru."Posebno su nam važni istočni Mediteran i sjeverne vode oko Baltika zbog izvoza ruske nafte kroz Crno more i baltičke luke. Već tamo imamo nekoliko dežurnih brodova, samo u Mediteranu to su dva broda na Malti, te po jedan u Pireju i na Cipru", kaže Diaz Seco.Još se ne zna gdje će biti stacioniran brod koji će bdjeti nad Jadranom, to umnogome ovisi o tome koji će brodar biti izabran na natječaju, pa će se tada odlučiti hoće li to biti u Italiji ili Hrvatskoj. Natječajem je predviđeno da se "naš" ugovor potpiše početkom 2014. Brodarima bi ovaj posao mogao biti vrlo zanimljiv, samo za onoga koji dobije četverogodišnji posao u Jadranu predviđen je proračun od 4,5 milijuna eura, od čega se na naknadu za dostupnost u svakom trenutku odnosi do 2,6 milijuna eura, a EMSA bi osim toga u opremanje broda nužnom tehnikom uložila ukupno oko 2,2 milijuna eura. Četverogodišnji ugovor može se samo jednom produljiti na još četiri godine. Da bi se posao dobio, treba imati brod koji ima bar 1500 kubičnih metara prostora za skladištenje nafte ili nekog drugog materijala kojim je more onečišćeno, maksimalna brzina mu ne smije biti ispod 12 čvorova, mora imati dobre manevarske sposobnosti, biti mlađi od deset godina… 

Alge i lažne uzbune
Od 2009. EMSA-ina flota imala je ukupno sedam intervencija, uz još osam vježbi. Nije mnogo, ali bolje spriječiti nego liječiti. EMSA je odgovor EU na dvije velike ekološke katastrofe, izlijevanje nafte iz broda Erika uz obalu Bretanje 1999., te još goru nesreću tankera Prestige uz obalu Španjolske 2002. Politički savjetnik u EMSA-i Andrea Tassoni kaže nam da je agencija smještena u Lisabonu od 2006., četiri godine nakon što je osnovana, u njoj rade predstavnici 25 zemalja, a već od srpnja pridružit će im se i hrvatske kolege. Godišnji budžet agencije je 54 milijuna eura. Djelokrug agencije je iznimno širok. Kako kaže Tassoni, EMSA nadzire sve nacionalne agencije za registraciju brodova, od njih pedesetak 12 ih ispunjava uvjete EU da bi mogli obavljato inspekcije brodova, neku vrstu godišnjeg "tehničkog pregleda". Drži pod nadzorom potencijalne zagađivače, uz brodove kontroliraju i naftne bušotine, posebno nakon velike nesreće u Meksičkom zaljevu. Brinu se i o drugoj vrsti sigurnosti: onoj koju ugrožavaju teroristi i pirati, jer se europskim vojnim snagama u području Adenskog zaljeva i istočne Afrike dojavljuju podaci o svim brodovima koji su u tranzitu kako bi im se mogla pružiti zaštita."U vodama EU i blizu njih u svakom trenutku plove tisuće brodova, i svi oni su pod stalnim nadzorom. Njihova pozicija se osvježava u našoj bazi podataka svakih šest minuta sa svim podacima o brodu, ruti, teretu…", kaže Tassoni.Tako se u svakom trenutku zna odakle prijeti neka opasnost, jer su brodovi koji su na crnim ili sivim listama Međunarodne pomorske organizacije na ekranima u EMSA-i obilježeni crvenom bojom.

Najvažniji dio posla je zaštita od onečišćenja. More oko Europe satelitski se nadgleda, svaki sumnjivi snimak se analizira i u roku od 30 minuta nakon što je uočena potencijalna opasnost slika se šalje zemlji u kojoj je snimljena. Tamo se dojava provjerava, jer se može dogoditi da je posrijedi lažna uzbuna. "Ponekad i alge ili sudar toplih i hladnih voda mogu iz satelita izgledati kao naftna mrlja", kaže Tassoni. Ako se incident potvrdi, u akciju stupaju brodovi za brze intervencije iz baze koja je najbliža mjestu onečišćenja. Uz pomoć sustava praćenja brodova, pak, može se lako utvrditi koji je brod – bio to tanker koji ispušta naftu, ili cruiser u pokušaju da se riješi tona smeća koje "proizvode" tisuće putnika – kriv za onečišćenje. A to je iznimno važan podatak za saniranje štete i nadoknadu golemih troškova čišćenja.Hrvatska ima Nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje na moru koja se na nižoj razini od EMSA-e bavi zapravo istim poslom. I ona prati sve potencijalno opasne brodove, a duž Jadrana je angažirano nekoliko tvrtki koje imaju plovila. Riječ je uglavnom o manjim plovilima, pa će EMSA-ine interventne snage biti vrlo dragocjene u neželjenom slučaju većeg onečišćenja.