Zagreb je domaćin informativnog seminara u sklopu europske kampanje za podizanje svijesti o novoj direktivi za rješavanje problema zakašnjelog plaćanja u Europi. Sve je više europskih poduzeća pred propašću zbog neplaćenih računa, a kašnjenje u plaćanju doseglo je iznos od čak 340 milijardi eura što je više nego dvostruko od proračuna Europske unije od 147 milijardi eura u 2012. godini, priopćeno je iz agencija Maksima komunikacije.

Evo što još kažu:

Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450 tisuća radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da imaju problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, što je povećanje od 10 posto od prošle godine.

Kako bi zaustavio kulturu kasnog plaćanja u Europi, potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani pokrenuo je u listopadu 2012. u Rimu informativnu kampanju za 27 zemalja članica EU i Hrvatsku radi bržeg uključivanja Direktive o borbi protiv kašnjenja s plaćanjem u komercijalnim transakcijama u nacionalna zakonodavstva. Direktiva 2011/7/EU je sredstvo Europske unije za borbu protiv nepodmirenih dugovanja. Kampanja koju financira Europska komisija naglašava važnost upoznavanja malih i srednjih poduzeća s novim pravima iz Direktive i kako da ostvare ta prava.

Na seminaru će biti predstavljena Direktiva 20011/7/EU u postojećem pravnom okviru na lokalnoj i europskoj razini, a gostovat će, između ostalog, Slavko Linić, ministar financija Republike Hrvatske i Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Također će se govoriti o transparentnosti i kako tvrtke trebaju postupiti kada se suoče s kašnjenjem u plaćanju u komercijalnim transakcijama.

Informativni seminari su prilika za podizanje svijesti među ključnim dionicima, posebno malim i srednjim poduzećima te tijelima javne vlasti da razumiju utjecaj kašnjenja u plaćanju na poslovanje u njihovoj zemlji. Kampanja je također prilika za razmjenu najboljih praksi za pomoć malim i srednjim poduzećima u ostvarivanju brze naplate.

Potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani, zadužen za industriju i poduzetništvo, poručio je: "Svake godine tisuće malih i srednjih poduzeća bankrotiraju dok čekaju naplatu svojih računa. Zalažemo se za okončanje štetne navike zakašnjelog plaćanja diljem Europe, što je već jako dugo zabrinjavajuće pitanje u poslovnom svijetu i Direktiva se mora početi hitno primjenjivati u nacionalnim zakonodavstvima. Informativna kampanja i seminari u svim državama članicama i u Hrvatskoj prilika su za razmjenu najboljih praksi i pomoć poduzećima kako bi se borili s problemom kasnog plaćanja. Iznimno je važno da tvrtke u Europi, posebno mala i srednja poduzeća, znaju svoja prava i kako ih najbolje iskoristiti.".

Seminar će se održati 24. svibnja u hotelu Sheraton, Kneza Borne 2, u Zagrebu, od 13.30 do 17.30 sati. Prijava na besplatan seminar moguća je na web stranici o zakašnjelom plaćanju.

Više informacija o Direktivi za kašnjenje u plaćanju i informativnim seminarima u državama članicama

Europska Direktiva o kasnom plaćanju je stvorena radi borbe protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama. Zakonski akt za ovu direktivu, Small Business Act (SBA) ukazuje da je Komisija prepoznala važnost uloge malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu Europske unije i naglašava da je učinkovit pristup financiranju jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju mala i srednja poduzeća.

Informativna kampanja za ubrzanu primjenu nove odredbe o kasnom plaćanju

Malim i srednjim tvrtkama osobito je teško izboriti se za svoje pravo na pravovremenu isplatu. Zakašnjele isplate mogu utjecati na visoke troškove u vremenu i novcu, a spor može pogoršati odnos s kupcem. Direktiva propisuje pravni okvir za borbu s dužnicima.

Cilj informativne kampanje je podizanje svijesti među ključnim europskim dionicima, posebno malim i srednjim poduzeća te tijelima javne vlasti, o novim pravima iz Direktive, a također podupire ranu provedbu Direktive. Kampanja je također prilika za razmjenu najboljih praksi za pomoć malim i srednjim poduzećima u dobivanju brze isplate.

Nova pravila su jednostavna:

• Tijela javne vlasti moraju platiti za robu i usluge koje su ishodili u roku od 30 dana ili, u iznimnim okolnostima, u roku od 60 dana.

• Ugovorna sloboda u komercijalnim transakcijama među tvrtkama: tvrtke trebaju platiti svoje račune u roku od 60 dana, osim ako se izričito drugačije ne dogovore i ako to nije posebno nepravedno prema vjerovniku.

• Tvrtke imaju odmah pravo tražiti kamate radi zakašnjelog plaćanja, a imaju mogućnosti ostvariti minimalan fiksni iznos od 40 eura kao naknadu za troškove naplate potraživanja. Oni također mogu tražiti naknadu za sve preostale razumne troškove naplate potraživanja.

• Zakonska kamatna stopa za kasnije plaćanje viša je barem 8 posto od referentne kamatne stope Europske središnje banke. Tijela javne vlasti ne smiju odrediti kamatu za zakašnjelo plaćanje ispod tog praga.

• Tvrtka može lakše osporiti izrazito nepravedne uvjete i prakse pred nacionalnim sudovima.

• Povećanje transparentnosti i osviještenost: države članice moraju objaviti kamatne stope za kasnije plaćanje, tako da su sve uključene strane informirane.

• Države članice se potiču da uspostave kodekse plaćanja na vrijeme.

• Države članice mogu imati ili nastaviti donositi na snagu zakone i propise koji su povoljniji za vjerovnika od odredbi Direktive.

Nove mjere nisu obavezne za tvrtke, u smislu da imaju pravo poduzeti mjere, ali nisu to dužne učiniti. U nekim okolnostima, tvrtke će možda produljiti rok plaćanja za nekoliko dana ili tjedana kako bi zadržale dobar poslovni odnos s određenim klijentom. No, nove mjere su obvezne za tijela javne vlasti. Oni bi trebali biti primjer i pokazati pouzdanost i učinkovitost uz poštivanje svojih ugovora.