Primjećuju se lagani ohrabrujući pokazatelji u kreditiranju, predvođeni ponajprije rastom korporativnih kredita, no uz vrlo veliku diferencijaciju među zemljama regije.

Pokretač je domaća potražnja korporativnog sektora koji će ulagati u infrastrukturne projekte putem fondova Europske unije, istaknuo je na predstavljanju analize bankarskog sektora regije u sklopu konferencije Euromoney Gianni Franco Papa, novoizabrani direktor UniCreditova korporativnog i investicijskog bankarstva i još uvijek aktualni direktor grupe za srednju i istočnu Europu. U zonu rasta ove godine ulazi i Hrvatska koja je lani imala pad kredita od 1,5 posto, a u 2015. godini UniCreditovi analitičari prognoziraju joj povećanje kredita od jedan posto.

Na razini srednje i istočne Europe rast kredita iznosit će 3,4 posto, a uključujući Rusiju, Tursku i Ukrajinu, 9,3 posto. U toj smo konstelaciji još jako nisko, no ipak će nam konačno rasti krediti poduzećima – dva posto, dok će kreditiranje građana i dalje padati, iako po nešto nižoj stopi nego u 2014.; pad će iznositi 0,4 posto, dok je lani bio 0,8 posto. Još uvijek nam je negativna i prognoza kretanja BDP-a, -0,2 posto, a u tom su lošem društvu još samo Bugarska i Rumunjska. Ostatak regije rast će u prosjeku 2,9 posto. Velike su razlike među zemljama, središnja Europa puno je bolja od istočne, BDP je najniži u Ukrajini, dok Srbija i Hrvatska pokazuju napredak u gospodarstvu, ali i dalje su u minusu – prokomentirala je Carmelina Carluzzo, zamjenica direktora strateških analiza UniCredita.
 

Depoziti usporavaju rast u cijeloj regiji, s lanjskih 5,3 posto na 4,2 posto, a i u Hrvatskoj se bilježi isti trend: prema prognozama, trebali bi rasti 1,5 posto u odnosu na 2,2 posto prošle godine. Izvjesno je da je jedan dio tog trenda posljedica oporezivanja kamata i pada njihova iznosa koji se dosad uglavnom pripisivao glavnici i doprinosio njezinu rastu. Papa napominje da su loši krediti i dalje izazov, s prosječnim udjelom u regiji 13,7 posto. No dok u većini zemalja ponešto padaju, nama će i u 2015. rasti, s lanjskih 18 na 18,9 posto. Kvaliteta kredita kvarit će se još samo u Bugarskoj i BiH. Zahvaljujući smanjenju udjela loših kredita u Mađarskoj nakon konverzije kredita u švicarskim francima, bankarski će im sektor nakon nekoliko godina gubitaka ponovo biti u plusu.

Loši krediti mogli bi malo porasti i zbog tečaja švicarskog franka, ali na UniCredito se to neće puno odraziti. U portfelju kredita imaju udio tek 1,5 posto, što je 1,3 mlrd. eura. "Mađarska nam nije problem, lani smo ga riješili. Izloženi smo u  još samo u nekoliko zemalja, primjerice u Hrvatskoj", odgovorio je Papa na pitanje o problemima kredita u švicarcima te prokomentirao da je čitao vijesti iz Hrvatske koje je nazvao "malo zbunjujućima".  "Bankarska industrija u Hrvatskoj od početka se jako trudi riješiti problem i element je sigurnosti u zemlji, vjerujem da ćemo naći rješenje u svim zemljama, a nadamo se i u Hrvatskoj. Ideje da banke profitiraju na tečaju su neistinite, mi smo također pogođeni i nije u redu da teret bude samo na leđima banaka", poručio je Papa.