Poslovna 2025.
Nove prilike i tržišta

EU fondovi nisu dovoljni: za dugoročni uspjeh hrvatskog gospodarstva potrebna je promjena

Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a.

Plamenko Barišić
04. prosinac 2024. u 22:00
U strukturi hrvatskog gospodarstva zamjetne su niske stope produktivnosti, upozorava čelnik King ICT-a/Matija Habljak/PIXSELL

I ovu poslovnu godinu obilježio je niz pozitivnih gospodarskih pokazatelja, poglavito u usporedbi s prosjekom eurozone. Povijesno visok kreditni rejting, niska nezaposlenost i politička odlučnost da se ispune kriteriji za stjecanje punopravnog članstva u OECD-u, otvorit će priliku hrvatskim poduzetnicima za nastup na gotovo svim razvijenim tržištima, dok će se naše tržište otvoriti za tvrtke iz tih zemalja.

Konkurentnost poduzeća ubrzo bi trebala postati glavni kriterij razdvajanja uspješnih od neuspješnih. U strukturi hrvatskog gospodarstva zamjetne su niske stope produktivnosti i ulaganja u istraživanje i razvoj. To implicira nespremnost naših poduzeća i cjelokupnog gospodarskog ekosustava da značajnije koristi tehnologiju u proizvodnim procesima i preuzme rizik stvaranja vlastitih proizvoda, što vodi niskoj konkurentnosti. Naše su porezne politike još nepovoljnije u odnosu na razvijenije EU zemlje, a EU projektno financiranje ulaganja u R&D administrativno je presporo za dinamiku koju diktira tržište.

Visoki standardi primjene korporativnog upravljanja i održivog poslovanja preduvjeti su aktivnosti na razvijenim tržištima. Rast IT sektora polako usporava, ali još je na krilima globalnog zamaha digitalizacije koji će u nadolazećem periodu ipak više biti usmjeren na konkretnije projekte koji podižu produktivnost i efikasnost.

Primjenu umjetne inteligencije očekuje komercijalizacija i ekspanzija sektora, industrija i referentnih slučajeva u kojima postiže konkretne rezultate. Implementacija NIS2, DORA i drugih zakonskih direktiva koje reguliraju zaštitu informacijskih sustava i podataka, prilika je za tvrtke koje se bave kibernetičkom sigurnošću.

Model gospodarskog rasta zasnovan na bespovratnom financiranju iz EU fondova, gradnji stambenih jedinica u kojima se ne stanuje, visokim cijenama turističkih usluga i prevelikom udjelu državnih poduzeća u ukupnoj ekonomiji nije dugoročno održiv. Stoga je potreban konsenzus državnog, javnog i privatnog sektora o modeliranju gospodarskog rasta i atraktivnosti Hrvatske u budućnosti.

New Report

Close