U analizi gospodarske situacije u srednjoj i istočnoj Europi 25 godina nakon pada komunizma, analitičari Erste&Steiermaerkische banke poručuju kako Hrvatska malo radi na reformama, premda mnoge od njih nisu politički 'skupe'.

"Hrvatska poduzima malo kako bi deregulirala i fleksibilizirala svoje gospodarstvo, iako mnoge od tih (administrativnih) reformi nisu politički 'skupe'", navode analitičari Erste banke.

Smatraju da je Vlada ipak proteklih godina učinila nekoliko pozitivnih koraka usvajanjem triju zakona kojima je cilj poticanje ulaganja i zapošljavanja.

Tako navode da zakoni o poticanju ulaganja i strateškim investicijama nude skup (uvjetnih) poreznih olakšica i poticaja za privatna, javna i javno-privatna ulaganja, posebice za ulaganja s razvojnim i inovativnim obilježjima. Navode i da izmjene radnog zakonodavstva za cilj imaju potaknuti atipične oblike zapošljavanja, fleksibilizirati radno vrijeme i olakšati raskid ugovora o radu.

"Iako sve navedeno predstavlja korake u pravom smjeru, još uvijek vidimo mnogo prostora za uklanjanje birokratskih prepreka", navode analitičari Erste banke u izvještaju "25 godina nakon komunizma“, objavljenom u utorak.

Turizam ključni sektor, no treba produžiti sezonu

Ističu kako je, nakon pada komunizma, hrvatsko gospodarstvo pretvorba pogodila manje nego druga industrijalizirana gospodarstva srednje i istočne Europe, čije su se proizvodnje morale u potpunosti promijeniti kako bi pronašle nova tržišta.

"Kombinacija poduzetništva i turizma obećavala je startnu poziciju koja je olakšavala tranziciju, no s druge strane se fizički i ljudski kapital zadržao u vrlo stabilnoj, ali nisko rastućoj dinamici", ističu iz Erste banke.

Vjeruju da će turizam ostati ključnim sektorom, no produžavanje glavne sezone i smještajni kapaciteti s višom vrijednošću nužni su, ističu, za osiguravanje bilo kakvog jačeg potencijala za rast.

Ostali sektori i dalje su prilično limitirani, ali dobro razgranati, smatraju u Erste banci.

Industrija automobilskih dijelova, farmaceutska industrija i prehrambeno-prerađivačka industrija ostvaruju dobre rezultate. Brodogradilišta u privatnom vlasništvu koja je bilo potrebno restrukturirati mogla bi ostvariti određeni zamah iz sada već vrlo niske proizvodne baze.

"Napokon, u Hrvatsku bi se mogla sliti značajna sredstva iz europskih fondova, najvjerojatnije negdje krajem 2015. i nakon toga. Za razdoblje od 2014. do 2020. Hrvatskoj su na raspolaganju ukupna sredstva iz strukturnih fondova u iznosu od 8,4 milijarda eura, od čega Vlada u 2015. godini optimistično planira povući 1,5 milijardi", ističu analitičari Erstea.

Navode i kako bi privatizacija preostale „nestrateške“ državne imovine također mogla pridonijeti potencijalu rasta.

Atlantic Grupa i Agrokor ključni igrači u regiji

"Lokalni prehrambeni i maloprodajni divovi Altantic Grupa i Agrokor iskoristili su visoku likvidnost na međunarodnom tržištu za financiranje akvizicija vodećih slovenskih tvrtki u prehrambenom i maloprodajnom sektoru, na taj način postavši ključnim igračima na području bivše države", ističu iz Erste banke.

Navode i da je sektor informatičkih tehnologija, na kojeg otpada 4,2 posto BDP-a, živahan u segmentu malih i srednjih poduzeća, te da postoji i nekoliko globalnih divova, poput Ericssona, koji u Hrvatskoj imaju snažna uporišta.

"Adris Grupa, između ostalog, dobar je primjer uspješne ekonomske tranzicije iz lokalnog duhanskog lidera u jednog od vodećih igrača u segmentima turizma i osiguranja, a koji na raspolaganju ima kapacitet kojim može financirati daljnju poslovnu ekspanziju", navode analitičari Erste banke.

Procjenjuju da turizam karakteriziraju snažni rezultati, da je privlačan za ulaganja i uspješan u konsolidaciji, a među turističkim tvrtkama posebno izdvajaju Valamar Rivieru, Plavu Lagunu i Maistru.

"Uz snažne igrače, vrijedi spomenuti i dobre županije, primjerice, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a što bez obzira na ispodprosječni institucionalni okvir sugerira da postoji prostor za uspjeh", zaključuju analitičari Erste banke.