Europska komisija preliminarno je pozitivnim ocijenila zahtjev Hrvatske za isplatu 700 milijuna eura iz Fonda za oporavak i otpornost, priopćili su iz Komisije. Podsjećaju da je Hrvatska predstavila 32 područja i 13 ciljeva za isplatu treće rate koje se odnose na reforme.

Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kazao je kako se pitanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokazalo kao dosta uspješna priča za Hrvatsku s obzirom na to da smo među prvim zemljama članicama EU-a u po povučenosti sredstava. Hrvatska je do sada povukla 2,2 milijarde eura, odnosno realizirala 40% ukupnih sredstava dodijeljenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

“Ukoliko povučemo ta sredstva po najavi iz Europske komisije bit ćemo prva zemlja članica s polovicom sredstava povučenih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dinamika trošenja sredstava teče dosta dobro. To je mehanizam koji se koristi do 2026. godine, a uveden je izvanredno kao odgovor na COVID krizu Europske komisije i kroz njega se realiziraju brojne investicije koje prate reforme u Republici Hrvatskoj”, rekao je Erlić.

Nova financijska perspektiva

Ministar je otkrio što se trenutno događa s novom financijskom perspektivom. Naime, neki mediji tvrde da nema poziva, da proces stoji?

“Hrvatskoj je na raspolaganju cijeli niz dostupnih izbora financiranja, dakle različitih tipova fondova i imamo ih nikada više, 25 milijardi eura, s različitom dinamikom korištenja i koordinacijom međufondova. Mi smo do lipnja morali potrošiti sredstva Fonda solidarnosti u iznosu preko milijardu eura, to je uspješno potrošeno iako je bio izrazito kratak rok, iako je to bio za kapacitete sustava dosta izazovan zadatak. Ovo je jedna specifična godina za Hrvatsku zato što se završava tekuća financijska perspektiva iz EU fondova koja traje do kraja 2023. godine pa je povećana dinamika isplata i dinamika prema samim korisnicima koji moraju završiti projekte do kraja ove godine”, pojasnio je Erlić.

Ministar je rekao da smo trenutno na devetom mjestu prema isplatama sredstava koje prati Europska komisija.

“Paralelno uz to provodi se Nacionalni plan oporavka i otpornosti i uz to imamo novu redovnu omotnicu sredstava kohezije od 2021. do 2027. na koje se određeni mediji pokušavaju referirati da nisu do sada raspisani natječaji i da je to neuspješno. Ja se s time naravno ne slažem, tu ne postoji ništa što nije neočekivano ili što nije na neki način planirano ili čega nismo bili svjesni početka ove godine. Dakle, da moramo uskladiti dinamiku svih dostupnih sredstava i mehanizama koji su nam sada na raspolaganju”, kaže.

Do sada je iz 2021.-2027. raspisano 15 natječaja, iz različitih programa poput učinkovitih ljudskih potencijala, programa koje idu preko Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva poljoprivrede.

Iz gubitka u višak

EU fondovi i neto izvoz usluga podebljali tekući i kapitalni saldo

“Međutim, nisu još raspisani natječaji koji se tiču programa Konkurentnost i kohezija i Integrirani teritorijalni program zbog toga što smo imali cijeli niz investicija do lipnja iz Fonda solidarnosti. Uz to, imali smo ulaganje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dakle nikako nije bio prekinut dotok sredstava iz europskih fondova prema korisnicima”, poručio je ministar.

Istaknuo je kako su u javnom savjetovanju dva natječaja, za kulturu i za poduzetnike – 100 milijuna eura.

“I još 13 poziva do kraja godine uz ta dva. Ta dinamika će se povećavati u 2024. godine kada će se preklapati različiti izvori financiranja i različiti natječaji koji će se otvoriti. Očekuje nas nikada više dostupnih natječaja i za jedinice lokalne samouprave i za javni i za privatni sektor”, istaknuo je Erlić.

Naglasio je kako ne zaostajemo za drugim članicama Europske unije koje su također na početku korištenja nove financijske perspektive 2021.-2027.

Kasnimo li s realizacijom projekata iz nove financijske perspektive?

Stručnjakinja za EU fondove Ana Fresl je rekla kako iz najvećeg programa  – Konkurentnost i kohezija – nije objavljen nijedan natječaj što pomalo zabrinjava.

RAZVOJ

HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura u investicijskom zamahu, ulaganja od 900 milijuna eura

“Točno je da paralelno ima drugih prilika, da je bio potres, da je bio COVID i da je zaista ta ukupna omotnica jako velika i da ima dostupnih sredstava iz različitih programa i da sve to se paralelno događa, ali nas svejedno zabrinjava da u najvećem programu nije objavljen jedan natječaj”, rekla je Fresl.

I prošlo razdoblje je pokazalo da se velik broj najvećih javnih investicija, koji se nije stigao izvesti, isfazirao u novo razdoblje.

“No ovaj put je cijelo to razdoblje jednu godinu kraće, sad imamo 9 godina, a kasnimo jednu godinu duže nego što smo u prošlom razdoblju bili počeli. Definitivno će se to osjetiti i nije baš kao nekad da su dostupni svi izvođači, projektanti, robe i slično, pa čak i različite usluge. Dosta je nedostataka na tržištu i to dodatno komplicira. Narasle su kamatne stope, duži su procesi, investitori moraju malo zbiljnije razmisliti da li ulagati i koliko će ih sve to koštati, inflacija čini investitore nestabilnijima i nervoznijima”, kazala je Fresl.