Gotovo svaki dan slušamo najave o poskupljenju električne energije, a iz drugih članica Europske unije prognoze o problematičnoj opskrbi plinom u sljedećoj ogrjevnoj sezoni, javlja HRT. Mogu li i što pojedinci i poduzetnici s jedne strane te donositelji političkih odluka s druge učiniti da se prebrodi izazovno razdoblje pred nama, u Studiju 4 otkriva ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, doktor znanosti Julije Domac.

• Prema Hrvatskoj burzi električne energije danas navečer između 20 i 21 sat predviđena cijena električne energije bit će oko 920 eura, a premijer je nedavno izjavio da građani plaćaju 50-ak eura jedan megavat sat pokušavajući istaknuti socijalnu osjetljivost Vlade. Zašto su cijene električne energije visoke?

Treba znati kako se formira cijena električne energije. Ona donekle ovisi o hidrološkim prilikama, međutim cijena se formira zajednički, mi smo povezani u jedan europski sustav i na cijenu dominantno utječe najskuplja zadnja jedinica koja ulazi u energetski miks da bi se potrebna potrošnja zatvorila. Dakle, u trenutku kada je plin porastao 4-5 i više puta, cijenu električne energije definira ta najskuplja plinska jedinica. Hrvatska nekakvih otprilike 47-50 posto potreba zadovoljava iz domaćih hidroelektrana, vjetar je na nekih možda 15 posto i zapravo vrlo malo energije imamo iz tog izvora koji je sada skup, ali svejedno plaćamo vrlo visoku cijenu jer smo dio tog europskog tržišta. To jeste problem da smo naslijedili sustav iz doba kada nije bilo obnovljivih izvora energije ili ih je bilo vrlo malo i Europska komisija sada intenzivno radi na redefiniciji. Zemlje članice koje imaju visoki udio obnovljivih izvora energije zahtijevaju redefiniciju te cijene koja zapravo i ne bi trebala biti tako visoka.

 Koje promjene moramo učiniti?

Priča se mijenja dramatično i dobro je da se mijenja. Ovakva jedna kriza, nadam se, da će rezultirati u jednoj katarzi koja će donijeti promjenu. Mi ćemo imati novi sustav, sustav koji će se bazirati na pametnim mrežama i možda više nećemo u svako doba dana imati energiju po istoj cijeni, ali će naš sustav, da li kućni ili u gospodarstvu, definirati i optimizirati potrošnju, proizvodni proces u gospodarstvu kako bi se prilagodili varijabilnosti u procesu proizvodnje električne energije. Nema razloga da to ne učinimo, nema razloga da zaziremo od takvih promjena, mi u krajnjem slučaju zbog zaštite klime moramo promijeniti priču i priča kakva je sada pokazuje da se, iz više razloga, mora mijenjati.

• Kako će izgledati obrisi budućeg energetskog sustava?

On bi trebao izgledati bolje nego do sada. Mi imamo primjer Njemačke u kojoj 30 posto proizvodnje električne energije iz sunčevih elektrana je u rukama građana i vrlo malih poduzetnika, 30 posto proizvodnje je na niskoj naponskoj razini za razliku od nas gdje je taj postotak ispod 1 posto. Europska legislativa i cijela filozofija daje prostor građanima, to je ta demokratizacija i pravednija raspodjela energije koja je zapravo zajednička i koja onda više nije ogroman profit koji generira sve ove loše posljedice – utjecaj na politiku, utjecaj na gospodarstvo. Ogromna financijska sredstva se nalaze u energetici, to sada vidimo iz ovog žalosnog primjera iz Ine, gdje se vrlo lako dođe do ogromnih sredstava na koje niti politika niti itko može biti imun.

• Je li moguće predvidjeti koliko će dugo energija biti skupa ili će jednostavno tako odsad biti?

Teško je prognozirati, puno toga ovisi o čimbenicima koji su skroz iracionalni u ovome trenutku. međutim nije cilj i ne bi trebao biti cilj zadržati plin trajno u opsegu kakav je sada, zadržati nekakav status quo. Nama tranzicija nalaže da napuštamo plin, da ga prvenstveno napuštamo u dijelu individualnog grijanja, malih kotlova koji su neučinkoviti i štetni za klimu i mi moramo smanjivati utjecaj plina kako bi bili otporniji, kako bi zaštitili klimu i onda to pitanje cijene plina neće više biti tako bitno pitanje. Cijene električne energije očekivano barem neko vrijeme bit će visoke dok kod se ne desi ta tranzicija. Tranzicija neće riješiti problem samo na razini Hrvatske, mi moramo doći do jedne europske tranzicije jer smo povezani u jedinstveno tržište i štogod mi u Hrvatskoj napravili, čak i da smo bili uspješniji, cijena energije bi bila približno ista kao i sada. Dvadeset i prvo stoljeće je stoljeće električne energije gdje će cijena biti visoka. Mi moramo doći do toga da proizvodimo vlastitu električnu energiju i tek onda kada ovisimo o obnovljivim izvorima energije cijena će moći biti niža.

• Uzmemo li u obzir cijenu solarne elektrane potrebne za četveročlanu obitelj od 5 kilovata od 50-tak tisuća kuna, pa 70-tak tisuća za dizalicu topline, pa zatim cijenu jednog električnog vozila od 250 tisuća. Što možete savjetovati građanima?

Jedan primjer iz susjedstva – elektroprivreda Republike Srpske donijela je odluku i financirat će 50 tisuća sunčanih elektrana od 3 do 7 kilovata na krovovima svojih građana koje će se otplaćivati kroz mjesečnu cijenu električne energije i koja će biti 10 posto niža od one koju su građani imali u ožujku prošle godine. Dakle takva rješenja moraju dati naša elektroprivreda i naša politika građanima kako ne bi bili u dilemi birati između lošeg i lošijeg rješenja.

• U travnju ste uputili otvoreno pismo tadašnjem ministru gospodarstva i održivog razvoja Tomislavu Ćoriću u vezi s investicijama građana u veće korištenje obnovljivih izvora energije. Nekoliko mjeseci poslije Vlada je odlučila smanjiti PDV na opremu i instalaciju za solarne elektrane, kakve rezultate očekujete?

Treba stvoriti sustav. Ja sam se u proljeće otvorenim pismom obratio tadašnjem ministru Ćoriću, sada je Vlada ispunila dio tog pisma, ispunila ga je fragmentirano tako da opet ne postoji sustav. Dakle, treba utjecati na to da cijena padne, korekcija PDV-a je svakako dobra, međutim u ovim uvjetima treba zamrznuti cijenu te opreme, treba građanima dati mogućnost financiranja po nekakvoj povoljnoj kamati, treba deregulirati cijenu električne energije za građane kako bi to bilo isplativo i treba građanima dati jednu tehničku pomoć koja će im omogućiti da to naprave. Paket, cjelina, sustav – to je rješenje problema.

• Kako će Vladina odluka o smanjenju PDV-a na solare utjecati na procvat solarne energije u Hrvatskoj? Naime, bilo je nekih skeptičnih tonova da je to premalo.

To je doista premalo, to je prekasno, to je trebalo napraviti u proljeće da motiviramo građane da iskoriste sunčanu sezonu. Nešto će doprinijeti, to nije sporno, ali bilo bi potrebno fiksirati tu cijenu, to Vlada može napraviti. Vlada mora provoditi puno proaktivniju, ambiciozniju, ozbiljnu energetsku politiku. Mi se nalazimo u jednom, nazovimo ga tako, energetskom ratu i Vlada mora razmišljati, mora poduzeti korake da građani imaju jeftinije derivate, treba preuzeti kontrolu nad rafinerijom, treba omogućiti građanima da grade sunčane elektrane… Vlada vlada, Vlada može puno više činiti nego čekati i osluškivati i nadati se da se neće desiti neki poremećaji.

• Što HRT konkretno ima od toga da je potpisao ugovor s Regeom?

Mi smo dovršili idejni projekt, predat ćemo ga ovih dana. Projekt je to tehničke pomoći bez troška za HRT. Izrađena je tehnička dokumentacija, idejni projekt, sada pripremamo i isporučit ćemo natječaj, model ugovora, kako bi HRT u suradnji s privatnim partnerom, bez kune troška izgradio svoju prvu sunčanu elektranu na krovu zgrade HRT-a u Zagrebu. U dogovoru s Upravom već izrađujemo tehničku dokumentaciju za zgradu u Splitu. Sljedeća faza bit će i parkirališta ovdje u Zagrebu. Očekujemo da će HRT, osim što će i primjerom pokazati kako to treba raditi, imati i značajne uštede u računima za električnu energiju, objasnio je Domac dodavši da će se gospodartvu, obzirom na to kako je trenutno u Hrvatskoj postavljen model, investicija u sunčane elektrane isplatiti za 3 do 4 godine.

• U uvodniku njemačkih novina Zeit nedavno je kolega Roman Pletter napisao: “Molim bez popusta na plin” upozoravajući da subvencije za fosilna goriva ne vode smanjivanju njihove upotrebe. Koje je vaše mišljenje – kako zaštititi one koji su energetski siromašni, dakle nemaju novca za plaćanje energije, a istovremeno ne davati novac onima koji mogu platiti?

Ja sam se od prvog dana kritički odnosio prema tome. Količina novaca koja se tu troši je zastrašujuća i treba razmišljati što se s tim novcima moglo napraviti da se nije tako potrošilo. Ali na razini poruke, kada vi subvencionirate plin, ugljen, dizel, benzin, bilo što – vi zapravo šaljete poruku da je to status quo koji želite zadržati. Međutim, to nije željeni status, mi moramo razmišljati kako ćemo oporezovati fosilna goriva, sredstva dobivena na taj način uložiti možda u pomoć onima koji su ugroženi, poruka ne smije biti – mi ulažemo novce da bi stvari ostale onakve kakve jesu jer nisu dobre, poručio je.

• Koji je vaš komentar ove situacije u Ini? Što biste mijenjali?

Ova je situacija smo pokazala da se radi o tragičnom, zapuštenom sustavu i mi godinama gledamo taj neuspio brak s MOL-om koji je očito nesretan. Nama treba nova Ina, Hrvatskoj treba jedan HEP kojim se odgovorno upravlja, koji mora biti jamac stabilnosti sustava i nova Ina koja će onda, bazirano na znanju koje još uvijek tamo postoji, biti generator razvoja, ulagati u vodik, u sintetička goriva, u velike sunčane elektrane i u jednoj zdravoj sinergiji s HEP-om, koju politika mora organizirati, biti jamac bolje, održivije Hrvatske i u smislu energetske politike i u smislu geopolitičkog položaja i svega onoga što želimo, ustvrdio je ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske u razgovoru za HRT.