Iza poslovanja energetskih kompanija u Hrvatskoj je burna godina. Doduše, taj pridjev ne odnosi se nužno na prihodovnu stranu njihova poslovanja, budući da je 2013. za mnoge iz tog sektora bila iznimno uspješna, no burnim se definitivno može okarakterizirati poslovno okruženje u kojemu djeluju.

Ključni trendovi koji su utjecali na poslovanje energetskog sektora u Hrvatskoj su, prije svega, loša gospodarska situacija, te proces razvoja liberalizacije energetskih tržišta, koji proizlazi iz obveza koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji. Ipak, među ostalim važnim čimbenicima koji su utjecali na poslovne rezultate kompanija svakako treba istaknuti i efekte paradigmatskih promjena u strukturi potrošnje energenata, što je trend širih europskih razmjera, ali sve veći fokus domaće politike na energetske projekte kao polugu gospodarskog razvoja. Svi ti trendovi vidljivi su na rezultatima pojedinih poduzeća.Primjerice, nacionalna naftna kompanija Ina prošle je godine ostvarila nešto manje o 26,5 milijardi kuna prihoda, oko 1,1 milijardu kuna manje nego godinu dana ranije. Uz to, za razliku od prethodne, umjereno profitabilne godine, 31. prosinca 2013. Ina je dočekala s gotovo rekordnim gubitkom od gotovo dvije milijarde kuna. Doduše, radi se tek o računovodstvenoj stavci, rezultatu je umanjenja vrijednosti kompanijine imovine u Siriji koja je Ini već dvije godine nedostupna zbog tamošnjeg građanskog rata.

Utezi za rafinerijski biznis
No Inini rezultati u velikoj su mjeri posljedica dva dugoročna trenda – padajuće potražnje za naftnim derivatima u Hrvatskoj i susjednim zemljama, te iznimno niskim rafinerijskim maržama u Europi. I zbog sve viših ekoloških standarda i povoljnih tržišnih okolnosti cijena konzum lož ulja u Europi godinama pada, a kako Inine rafinerije i dalje u procesu prerade proizvode visok udjel tog proizvoda, Ina je suočena s kontinuiranim gubicima u tom sektoru poslovanja. Koliko je trenutno rafinerijski biznis opterećenje poslovanju naftnih kompanija pokazuje i slučaj slovenskog Petrola, tvrtke koja ne posjeduje takve kapacitete, već je isključivo fokusirana na maloprodaju. Petrolu su prošle godine prihodi rasli za punih 67 posto na 4,3 milijarde kuna, na dobit za gotovo 300 posto. Doduše, taj rast uvelike se temelji na dovršetku akvizicije riječkog Europetrola čime je tvrtka učvrstila svoju poziciju broj dva na domaćem tržištu naftnih derivata.

Negativne trendove kao posljedicu dekonsolidaicje iz velikog sustava prikazao je tržišni broj tri – Crodux derivati dva. Ta tvrtka, u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka preuzela je pedesetak benzinskih postaja austrijskom OMV-a, a pad prihoda od 17 posto sugerira kako je izlaskom iz OMV-a ipak izgubila određene sinergijske benefite poslovanja u okrilju velike multinacionalne kompanije. Potpuno suprotan trend zato je zabilježila Čermakova druga tvrtka Crodux plin, specijalizirana za trgovinu ukapljenim naftnim plinom (UNP). Šireći svoju poslovnu mrežu i bazu klijenata, Crodux plin je u 2013. ostvario 54 posto veće prihode nego godinu ranije, što je respektabilan rezultat.

Otvaranje tržišta opskrbe
Iako je domaće tržište naftnih derivata nakon dugo iščekivanja doživjelo liberalizaciju i ukidanje regulirane cijene derivata, efekti te promjene na bilancama kompanija bit će vidljivi tek u poslovnim rezultatima za 2014. Za razliku od tog tržišta, segment opskrbe poslovnih i industrijskih potrošača prirodnim plinom već je neko vrijeme zahvaćen vihorom novootkrivene tržišne konkurencije. Doduše, otvaranje tržišta opskrbe kućanstava morat ćemo pričekati još barem dvije i pol godine, no već iz primjera otvaranje tržišta za velike potrošače može se zaključiti kako je liberalizacija projekt, koji osim kratkoročno nižih cijena i bolje usluge, rezultira i stvaranjem novih uspješnih kompanija.

Primjer toga je i vukovarsko Prvo Plinarsko Društvo (PPD), tvrtka koja iz godine u godinu bilježi gotovo eksponencijalni rast prihoda i dobiti, a trenutno je najveći uvoznik plina u Hratsku i drugi najveći opskrbljivač tog strateški važnog energenta, odmah poslije Ine. Samo u 2014. Tvrtka je utrostručila svoje prihode na 910 milijuna kuna, te stigla na 71. mjesto najvećih kompanija po prihodima u Hrvatskoj. Poslovni uzlet PPD-a koincidira s početkom suradnje te tvrtke i ruskog plinskog diva Gazproma, čiji je PPD inače lokalni poslovni partner. Važno je naglasiti da je pritom PPD ostvario i oko 70 milijuna kuna neto dobiti, što podrazumijeva netko profitnu maržu od osam posto – iznimno dobro postignuće u načelno niskoprofitabilnom poslu trgovine energijom.Da bi se ta profitna marža promatrala u realnim okvirima, dovoljno je proučiti poslovne rezultate domaćih distributera električne energije.

Liberalizacija domaćeg tržišta električne energije za kućanstva zasigurno je bio trend koji je obilježio prošlu godinu u Hrvatskoj u energetskom smislu. Prvi put u svojoj povijesti državni monopolist HEP bio je suočen s konkurencijom na domaćem terenu, a od posljedica često i suicidalne borbe za kupce najviše su koristi imali potrošači. Usprkos tome, sam HEP 2013. je završio s poprilično kvalitetnim rezultatima, a gubitke zbog dolaska konkurencije kompanija je u većoj mjeri amortizirala zahvaljujući iznimno povoljnim meteorološkim okolnostima, ali i financijskoj konsolidaciji koju je provela Uprava kompanije. Ipak, kako konkurencija utječe na poslovanje alternativnih dobavljača može se vidjeti i u poslovnim rezultatima slovenskog GEN-I-ja, inače drugog najvećeg opskrbljivača u Hrvatskoj, koji je usprkos razvoju tržišta zabilježio tek tri posto veće prihode, dok mu se dobit iz prošle godine – vjerojatno kao posljedica cjenovnog rata – gotovo u potpunosti istopila.

Novi igrači

Njemački RWE u minusu, ali nisu zabrinuti

Njemački RWE je poslovao je s minusom, no Nijemci nisu zabrinuti. U tvrtki koja se, suprotno od ostalih alternativnih dobavljača, orijentirala na stjecanje rezidencijalnih potrošača kažu kako je to u skladu s njihovom strategijom poslovnog razvoja. Prvi profit mogli bi iskazati već sljedeće godine, no poslovanje distributera struje uvelike će ovisiti o kretanju cijene energije na regionalnim burzama. Dođe li do ozbiljnijeg porasta tih trenutno vrlo niskih cijena, okolnosti poslovanje znatno će se promijeniti.