Inflacija, a naročito tržišna previranja u sferi energenata i goriva, poprilično su ispremetala i ovogodišnju statistiku vanjskotrgovinske razmjene.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza do kraja kolovoza je, prema preliminarnim podacima DZS-a, dosegnula 118,8 milijardi kuna ili 34,4 posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine, a istodobno je vrijednost uvezene robe povećana za čak 51,5 posto, premašivši 205 milijardi kuna.

Iako dobar dio djelatnosti (prema nacionalnoj klasifikaciji) pod nemalim utjecajem široko rasprostranjenog rasta cijena bilježi dvoznamenkaste stope rasta, kako izvoza tako (i više) kod uvoza, kategorije Proizvodnje naftnih derivata i Opskrbe električnom energijom i plinom prilično strše rastom, za što je pak dijelom zaslužan i tečaj dolara, koji je u promatranih godinu dana ojačao više od 16 posto.

Kod goriva je vrijednost ovogodišnjeg uvoza u odnosu lanjski (do kraja srpnja) veća tri puta (s nepunih 4 na 11,7 milijardi kuna), s tim da je slijedom robnih tokova i vrijednost izvoza jako porasla, iako osjetno manje (za 78 posto, na 6,6 milijardi). Kod plina skokovi su i veći.

U izvozu i plin iz afere
Naime, u djelatnosti Opskrbe električnom energijom i plinom uvoz je ove godine čak 3,4 puta veći nego lani (8 prema 2,3 milijarde), dok je na strani izvoza ostvareno 4,3 milijarde kuna nasuprot lanjskih 1,8 milijardi.

Sa zrnom cinizma neki će primijetiti da su tom “kolanju” ne baš zanemarivo pridonijele i (pre)prodaje aktera plinske afere u Ini, Damira Škugora i partnerske mu tvrtke. U svakom slučaju, samo u spomenute dvije skupine djelatnosti robni deficit se produbio za osam milijardi kuna.

Ukupno je, pak, negativan saldo robne razmjene Hrvatske s inozemstvom s krajem kolovoza premašio 86 milijardi kuna, dok je, na primjer, u istom razdoblju lani bio na 47 milijardi. Prema prvim rezultatima DZS-a za kolovoz, samo u tom mjesecu vanjskotrgovinski manjak se produbio za oko 14 milijardi kuna.

Preliminarne brojke, naime upućuju da je u kolovozu 2022. izvoz premašio 15 milijardi, što je 51 posto više nego u lanjskom). No, u isto vrijeme prve procjene kažu da je uvezeno robe za 29 milijardi kuna ili čak 72 posto više nego u istom mjesecu 2021.

Brži rast uvoza od izvoza rezultirao je daljnjim smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom robe. S krajem kolovoza ona je otklizala i ispod 58 posto, dok je, primjerice, u prvih osam mjeseci prošle godine bila iznad 65 posto.

EU i ostatak svijeta
Najveći dio robne razmjene Hrvatska već poslovično ostvaruje s članicama Europske unije. No, dok je udio hrvatskog izvoza u EU ove godine dodatno povećan (na više od 70 posto), na strani uvoza daleko veće povećanje bilježi se kod uvoza iz ostatka svijeta.

Iz Unije je uvoz robe povećan za 38,5 posto (sa 104 na 144 mlrd.), dok je iz ostalih zemalja gotovo udvostručen (s 31 na 60 milijardi kuna).

To je prema svemu sudeći povezano i s energetskom krizom, odnosno povećanjem uvoza LNG-a, a na to posebice upućuju ovogodišnje vrijednosti uvoza iz SAD-a.

S krajem kolovoza ona je premašila 11 milijardi kuna, što je gotovo sedam puta više nego u usporedivom razdoblju prošle godine, kad je iz SAD-a uvezeno robe za 1,63 milijarde kuna.

Višestrukim povećanjem, za gotovo četiri puta, ove godine strši i uvoz iz Egipta, koji je time stigao nadomak milijardu kuna.

S druge strane, kad je riječ o hrvatskom izvozu, najveću vrijednost izvezene robe bilježe proizvodnje prehrambenih proizvoda i električne opreme, svaka s po približno 7,4 milijarde kuna robe plasirane u inozemstvu.

No, dok je kod električne opreme uvoz tek nešto veći od izvoza, kod prehrambenih proizvoda uvoz je u osam mjeseci dosegnuo gotovo 14 milijardi.

U odnosu na prošlu godinu to je povećanje za 31 posto (nasuprot 22-postotnom rastu izvoza), a toliki skok je u prvom redu rezultat dobre turističke sezone, ali i viših cijena u trgovinskim tokovima.