"Nemamo dvojbu između tržišta i sigurnosti kada je u pitanju energetika – na prvom mjestu je sigurnost”, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na energetskom forumu “Između tržišta i sigurnosti" u organizaciji Poslovnog dnevnika.

• Šef japanskog Marubenija: Naše ulaganje u RH povući će i ostale japanske investitore

• Hrvatska mora raditi na uspostavi novih plinskih dobavnih pravaca

• Vrdoljak: Eventualna kupnja dionica Ine ne smije povećati javni dug

Sigurnost opskrbe plinom, prema Vrdoljaku, ove zime ne bi trebala biti dovedena u pitanje čak i kada bi zbog ukrajinsko-ruske krize došlo do poremećaja u opskrbi, što je malo vjerojatan scenarij. 

Kratkoročno, dakle Hrvatska ima stabilnu situaciju, a za dugoročnu sigurnost morat će raditi na novim dobavnim pravcima. Hrvatska je pri tome, kazao je Vrdoljak, posebno zainteresirana za Jonsko-jadranski naftovod IAP i gradnju LNG terminala i vlastitih izvora. Podsjetio je da u ponedjeljak istječe prva runda natječaja za istraživanje i eksploataciju nafte i plina iz 29 jadranski blokova te očekuje znatan interes. Osvrnuo se Vrdoljak i na tržište električne energije koje se sve više liberalizira, smatrajući da će sljedećih godina trebati dotjerivati regulativu, kao što je slučaj s drugim europskim zemljama. Pri tome će Hrvatska težiti dva osnovna cilja: sigurnoj opskrbi i jeftinijoj cijeni.

Hiroshi Tachigami, čelni čovjek Marubeni Europowera koja se smatra favoritom na natječaju za gradnju termoelektrane Plomin C predstavio je svoju tvrtku i podsjetio da se ugljen može dobaviti po nižoj cijeni i trebao bi biti kompetitivniji od elektrana na plin. Predvidio je još investicijskih prilika u Hrvatskoj. Pred dvoranom Vatroslav Lisinski gdje se održavala konferencija skupila se grupa mladih djevojaka iz Greenpeacea koja je pod budnim okom policijskih snaga držala transparent na kojemu su izrazile svoje protivljenje ugljenu.

Predstavnici opskrbljivača električne energije sudjelovali su pak na panel raspravi “Tržište struje- problemi u razvoju” u kojoj nije manjkalo prigovora o nesavršenostima i nedovoljnoj liberaliziranosti tržišta električne energije. Najveći problemi koji muče opskrbljivače u Hrvatskoj su nepostojanje jedinstvenog računa, manjak informacija o potrošnji električne energije i energija uravnoteženja koja stvara dodatne troškove. Ono što im stvara možda i najveće troškove jest obveza kupovanja električne energije iz obnovljivih izvora. Obveza da otkupljuju dio električne energije iz obnovljivih izvora utječe na cijenu za krajnjeg potrošača. “Želimo da cijena bude tržišna, a ne da smo obvezni otkupljivati je po nekoliko puta većoj cijeni”, kazao je Miliša- Predrag Šeatović iz tvrtke GEN-I. “Imamo dva problema: ne znamo po kojoj će dinamici rasti ti izvori, a  drugi problem je da se trošak netransparentno prevaljuje na krajnjeg potrošača”, kazao je Šeatović. Lahorko Wagmann iz Hrvatske energetske regulatorne agencije smatra da je to prije svega političko pitanje.

“Mnogo je problema vezano za obnovljive izvore i očekuje se promjena zakonodavnog okvira”, kazao je Wagmann, naglasivši da su opskrbljivači u lošijem položaju. Neki od opskrbljivača počeli su i kao opskrbljivači poslovnih korisnika, ali sada kreću i na kućanstva. “Nama jesu primarni poslovni korisnici, ali smo ove godine ušli i u kućanstva”, kazao je Marko Ćosić iz ProEnergyja. Najveći problem je pravodobna informacija jer je vrlo teško saznati pravu potrošnju kućanstava pa je jednako složeno i planirati opskrbu, požalili su se opskrbljivači. Nešto je lakše s poslovnim korisnicima kojima je moguće uvesti mjerače koji se mogu očitati na daljinu.

“Priznajemo da se s najvećim problemima suočavamo kada su u pitanju proračunski podaci”, kazao je Damir Karavidović iz HEP ODS-a. S druge strane, neki se protiv toga pokušavaju boriti novim uslugama. “Moramo poticati online komunikaciju s kupcima jer je upravljanje podacima ključno za kvalitetne usluge opskrbe”, naglasio je Zdravko Ivčić iz NOX grupe. Gotovo svi su zaključili kako tržište čeka daljnju liberalizaciju i da se za to treba dobro pripremiti.