Za dva dana počinje i službena primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude koju, umjesto dosad prevladavajuće najniže cijene, državnim i javnim institucijama nalaže novi zakon o javnoj nabavi.  

Proteklih mjeseci prijelaznog razdoblja koliko su za početak nove prakse dobili obveznici javne nabave još uvijek se na natječajima presudnom za odabir postavljalo najnižu cijenu, no ne tako izraženo kao u ranijim godinama. U 2016. je, prema upravo objavljenom izvješću Ministarstva gospodarstva, manje od 2,5 posto svih ugovora bilo zaključeno modelom ekonomski najisplativije ponude, odnosno od svih 13,8 tisuća ugovora svega njih 324.

Vrijednosno, od ukupno 34,56 milijardi kuna koliko su bili vrijedni svi ugovori, tim kriterijem zaključeno je 6,6 posto poslova (2,3 mlrd. kn). Osim objavljenih ugovora, lani je evidentirana i bagatelna nabava od 10,3 milijarde kuna pa ukupna vrijednost javne nabave prelazi 44,8 milijardi kuna. Udio ukupne vrijednosti javne nabave u BDP-u u prošloj godini činila je 13 posto. Zanimljivo je da je, u usporedbi s prethodnom godinom, broj ugovora smanjen za 11 posto, ali je za 11 posto ili 3,45 mlrd. kn povećana njihova financijska vrijednost.

Gledano po njihovoj vrijednosti, najviše je sklopljenih ugovora u Gradu Zagrebu (24,9 mlrd. kn), u Primorsko-goranskoj županiji (1,8 mlrd.kn), Splitsko-dalmatinska (1,5 mlrd. kn) i Istarska (0,9 mlrd. kn), a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (93 milijuna kuna). Uobičajeno je najveći broj objavljenih ugovora male vrijednosti (88%), ali oni čine tek 38 posto vrijednosti svih ugovorenih poslova. Lanjski rekorder među ugovorenim poslovima bila je rekonstrukcija pruge Dugo Selo – Križevci, koju je HŽ Infrastruktura ugovorila za 1,55 milijardi kuna.

Taj posao čini gotovo 4,5 posto svih sklopljenih sporazuma u prošloj godini. Po vrijednosti slijede dva ugovora Grada  Zagreba za nabavu rezervnih dijelova i servisa valjaka marki Hamm i Wirtgen, svaki oko milijardu kuna, a četvrti po vrijednosti bila ja Inina nabava integriranih rudarskih radova i servisa (436 mil. kuna). Na popisu su još i radovi u Zračnoj luci Split vrijedni 433 mil. kuna, remont brodova koji je Jadrolinija ugovorila za 375 mil. kuna, dva ugovora o nabavi naftnih derivata koja je Grad Zagreb svaki zaključio po cijeni od oko 348 mil. kuna, nabava poštanskih usluga za 262 mil. kuna koje je obavio Središnji državni ured za javnu nabavu, a među deset najvećih poslova je i rekonstrukcija sustava vodoopskrbe i odvodnje u Petrinji, za koju je tamošnja tvrtka Privreda potpisala ugovor vrijedan 256 milijuna kuna.

Najvećim djielom za partnere u postupcima javne nabave odabirani su domaći gospodarstvenici, gotovo 97 posto vrijednosti poslova, dok je s ponuđačima iz EU zaključeno bilo ukupno 154 ugovora za poslove od 884 mil. kuna, a 34 odabrana ponuđača su iz ostalih zemalja s kojima su zaključene nabave vrijedne 238 mil. kn. Najviše partnera pritom je bilo iz Slovenije, njih 49, te iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Francuske i Nizozemske.