Ekonomska klima u Hrvatskoj u studenom se zadržala nadomak rekordnoj razini, pokazalo je u petak redovno istraživanje Europske komisije, a gotovo je nepromijenjena bila i na razini Europske unije i eurozone.  

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u studenome 124,5 bodova, što znači da je skliznuo blagih 0,1 bod u odnosu na rekordnu vrijednost iz listopada, pokazuju podaci EK.

Među podindeksima daljnje poboljšanje zabilježeno je u sektoru industrije, u kojem je odgovarajući pokazatelj porastao za 1,1 bod, na 3,8 bodova. Poboljšano je i raspoloženje potrošača, kao i u građevinskom sektoru. Tako je podindeks koji mjeri raspoloženje potrošača poboljšan za tri boda, na minus 16,7 bodova, dok je onaj za građevinski sektor uvećan 1,9 bodova, na minus 15,4 boda.

Raspoloženje je pak u odnosu na prethodni mjesec pogoršano u sektoru trgovine na malo, čiji je podindeks smanjen za 2,9 bodova, na 10 bodova. Izrazitije je pogoršanje zabilježeno i u sektoru uslužnih djelatnosti, u kojem je odgovarajući podindeks skliznuo za 1,3 boda, na 16,4 bodova. U listopadu bio je poskočio za pet bodova, pokazalo je redovno mjesečno istraživanje Europske komisije.

U izvješću se napominje kako je velika većina podataka za studeni prikupljena prije terorističkih napada u Parizu 13. studenoga.

Klima gotovo nepromijenjena i u EU u cjelini

Ukupni ESI za 28-članu EU također je u studenom ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na listopad, kliznuvši za 0,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost indeksa u listopadu, na 107,6 bodova. Vrijednost ESI-ja u listopadu podignuta je slijedom revizije podindeksa poslovnog povjerenja za Francusku i Veliku Britaniju i revizije podindeksa koji mjeri povjerenje portugalskih potrošača.

Među zemljama EU-a, rast poljskog ESI-ja u studenom, za jedan bod, neutralizirao je pad britanskog indeksa, za 1,1 bod. Poljska i Velika Britanija dva su najveća gospodarstva EU koja nisu u eurozoni.

Promatrano po sektorima, najveće je poboljšanje zabilježeno u sektoru usluga, čiji je podindeks uvećan za jedan bod. Slijedi sektor graditeljstva, s nešto blažim poboljšanjem, za 0,6 bodova, a poboljšano je i raspoloženje među potrošačima, čiji je podindeks poboljšan za 1,2 boda.

Klima je pak pogoršana u sektoru industrije, uz klizanje indeksa za 1,5 boda, na minus 3,5 bodova. Slijedi i sektor maloprodaje, s padom indeksa za 1,4 boda, na 8,4 boda.

Bez promjena i u eurozoni

Ukupni ESI za 19-članu eurozonu iznosio je 106,1 bod, što znači da je ostao nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost za indeksa u prošlom mjesecu.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone indeks ostao gotovo nepromijenjen u Njemačkoj i Španjolskoj. U Francuskoj i Italiji blago je smanjen, za 0,6 odnosno 0,7 boda.

Među pojedinim sektorima izrazitije poboljšanje zabilježeno je u sektoru graditeljstva, čiji je podindeks poskočio za 2,9 bodova, premašivši dugoročni prosjek prvi put od rujna 2008. godine. Poboljšano raspoloženje zabilježeno je i među potrošačima, što se očituje u poboljšanju odgovarajućeg pokazatelja za 1,6 bodova. Blagi napredak bilježi i sektor usluga, s rastom podindeksa za 0,5 bodova.

Izrazitije pogoršanje zabilježeno je pak u sektoru industrije 19-člane eurozone, čiji je podindeks smanjen za 1,2 boda, na minus 3,2 boda. Blago je pogoršano i u sektoru maloprodaje, čiji je podindeks skliznuo za 0,6 bodova, na 5,8 bodova.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni pokazalo blago pogoršanje u studenome, pritisnuto izrazito pogoršanim očekivanjima menadžera o proizvodnji, te o ukupnim i izvoznim narudžbama. Stoga je odgovarajući indeks poslovne klime za eurozonu (BCI) smanjen za 0,08 bodova, na 0,36 bodova. Komisija također napominje da je velika većina podataka prikupljena prije pariških terorističkih napada 13. studenoga.