Ekonomska klima u Hrvatskoj znatno je pogoršana u veljači a izrazito je pogoršanje zabilježeno i na razini Europske unije, pokazalo je u petak objavljeno mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj spustio se u veljači nadomak razine iz prošlogodišnjeg studenog i iznosio je 118,5 bodova. U siječnju iznosio je 120,3 boda, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Raspoloženje je u drugom ovogodišnjem mjesecu pogoršano u svim sektorima hrvatskog gospodarstva a najviše u onom uslužnom, čiji je podindeks potonuo 2,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 18,2 boda. Izrazito su pogoršana i očekivanja u industriji, iskazana u padu odgovarajućeg podindeksa za 1,6 bodova, na 2,2 boda.

Blaže je pogoršanje zabilježeno u građevinskom sektoru, čiji je podindeks oslabio 0,7 bodova, na minus 13,9 bodova, te u maloprodaji i među potrošačima, čiji su podindeksi kliznuli po 0,6 boda, na 12,2 boda odnosno minus 16,1 bod, pokazuje istraživanje EK.

Pogoršanje i u EU

Trend pogoršanja očekivanja zabilježen je u veljači i na razini Europske unije, čiji je indeks ekonomske klime (ESI) u veljači oslabio za 1,5 bodova u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 105,2 boda.

Najviše je pogoršano raspoloženje među potrošačima, iskazano u padu odgovarajućeg podindeksa za 2,4 boda. Značajnije su pogoršana i očekivanja u industriji, čiji je podindeks pao za 1,6 bodova.

Prigušena su očekivanja i u građevinskom i u uslužnom sektoru, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 0,7 odnosno 0,6 boda. U maloprodaji su ostala gotovo nepromijenjena, pokazuje istraživanje.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, indeks za Poljsku ostao je uglavnom stabilan, dok je u Velikoj Britaniji zabilježio najveći pad, za 1,6 bodova.

Slabija očekivanja i u eurozoni

Indeks ekonomske klime (ESI) koji mjeri očekivanja u eurozoni oslabio je u veljači za 1,3 boda u odnosu na siječanj i iznosio je 103,8 bodova.

Raspoloženije je slabije u svim segmentima gospodarstva, uz izuzetak građevinskog sektora. Najviše su prigušena očekivanja među potrošačima, čiji je podindeks oslabio 2,5 boda. Značajnije su pogoršana i očekivanja u industriji, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 1,3 boda. Oslabilo je i raspoloženje u uslužnom i maloprodajnom sektoru, čiji su podindeksi kliznuli za 0,9 boda.

Svijetla točka bio je građevinski sektor čiji je podindeks poskočio za 1,5 bodova.
Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše smanjen ESI koji mjeri očekivanja u Nizozemskoj, za dva boda, i u Italiji, za 1,4 boda. Blaže pogoršanje zabilježeno je u Njemačkoj, od 0,6 bodova, te Francuskoj i Španjolskoj, od po 0,5 bodova.

U odvojenom je izvješću EK izvijestila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) eurozone u veljači kliznuo za 0,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, spustivši se na najnižu razinu u godinu dana od 0,07 bodova. Razlog su po EK pogoršane ocjene menadžera o proizvodnji i ukupnim knjigama narudžbi kao i slabija očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju.