Perret je istaknula da bi oporezivanje imovine moglo imati puno veći potencijal za prikupljanje proračunskih prihoda, ali i zadovoljavanje načela pravednosti. Ključan je njihov dizajn, osobito oporezivanja nasljedstva, transparentnost, ali i razina dohodovne nejednakosti pojedine zemlje. Hrvatska, piše Večernji list, ulazi u skupinu država s ispodprosječnim pritiskom na imovinu, od kojeg se prikupi 0,5 posto BDP-a, za razliku od vodeće Francuske gdje imovinski porezi dosežu gotovo 5 posto BDP-a. Slovenija bi svoj nekretninski porez nakon nekoliko pokušaja i odustajanja trebala početi naplaćivati od 2021. godine, Hrvatska ga je nekoliko puta pokušala uvesti i odustala.
Sarah Perret jučer je kazala da bi imovinskom porezu možda trebao prethoditi dobro dizajniran porez na nasljedstvo, sa što manje izuzeća. Enid Slack kaže da ekonomisti vole nekretninski porez jer je učinkovit, pravedan, ima potencijal da lokalnoj zajednici osigura stabilne i predvidljive prihode, no svemu usprkos takvi su porezi zbog političkog pritiska u mnogim zemljama niski. Slack smatra da se javnu potporu za porez na imovinu može steći izgradnjom fiskalnog povjerenja i naglašavanjem koristi od oporezivanja imovine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu