Kombinacija visoke inflacije kojoj se ne nazire kraj i usporavanja ekonomskog zamašnjaka izaziva sve više bojazni da bi eurozona, a s njom i Hrvatska, mogla zaroniti u stagflaciju. Stagnantni ili minimalni rast BDP-a i rušenje kupovne moći s ubrzavanjem cijena svojevrsno je ekonomsko mrcvarenje, a prema pokazateljima takav scenarij nije isključen ni za Hrvatsku.

“U priči o stagflaciji ‘ima mesa’, ne može se reći da nema te prijetnje s obzirom na naznake usporavanja rasta BDP-a i visoke inflacije”, ističe glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

U isto vrijeme, dodaje, očekuje se usporavanje inflacije u idućoj godini pa takav scenarij, barem u ovom trenutku, još nije u potpunosti izgledan.

Podcjenjivanje očekivanja
Kad rade projekcije, makroekonomisti važu desetke faktora, no u posljednje dvije godine obilježene pandemijom, ratom, energetskom i sirovinskom krizom te inflacijom, predviđanja su učinila iznimno neizvjesnima, počesto i sličnima gledanju u staklenu kuglu.

Već dugo, ne samo u Hrvatskoj nego i Europi, primjetno je podcjenjivanje očekivanja o BDP-u, ali i inflacije. Nedavno je Državni zavod za statistiku značajno revidirao brojke o rastu BDP-a u 2021., za čak 2,9 postotna boda, sa 10,2% na 13,1%.

Među pokazateljima koji se pozorno prate su kretanja u maloprodaji, kao i indeksi pouzdanja potrošača i proizvođača. Trgovina na malo u rujnu je realno pala za 0,1 u odnosu na kolovoz, dok je u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini zabilježeno 2,5 posto rasta.

“Indeksi pouzdanja primjetno ukazuju na drastičan pad, može se reći da su se spustili na razinu na kojoj su bili na početku pandemije Covida 19 i oni zapravo ukazuju na kontrakciju ekonomije”, kaže Živković Matijević. Otvoreno je u kojoj mjeri će Europa osjetiti recesiju, no za očekivati je da će se troškovni udar sirovina i energenata preliti jače na poslovanje kompanija u prvoj polovini 2023.

Istodobno, naglašava naša sugovornica, potražnja je i dalje velika i ona dijelom “gura” inflatorne pritiske. “Iduća 2023. bit će izuzetno izazovna. Ako Europa krene zbog energenata u recesiju, ona neće biti blaga, dosta je neizvjesnih faktora, no plin je ključan za eurozonu”, zaključuje.

U scenarij stagflacije ne vjeruje glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. “Iako nema točnih brojki BDP-a i visine inflacije kada se može reći da nastupa stagflacija, ne očekujemo da se to dogodi.

Povijest pokazuje da je stagflacija greška u politici središnje banke. Mi smo imali stagflacijski šok, središnje banke na početku su čekale s povlačenjem poteza, ali nakon događanja u Ukrajini svi su krenuli u zaoštravanje monetarne politike i obuzdavanje inflacije”, ističe Šošić.

I projekcije središnje banke idu u smjeru izvjesnog usporavanja gospodarstva. U idućoj godini HNB zasad kalkulira s minimalnim, ali pozitivnim, rastom BDP-a od oko jedan posto, dok se računa s usporavanjem inflacije na razinu od šest do sedam posto.

Šošić, međutim, ističe da su od aktualnih prognoza primjetne korekcije cijena plina u Europi na niže, pa bi se iduća projekcija krajem godine mogla dijelom prilagoditi novim okolnostima na tržištima energenata.

Rodila ju naftna kriza 70-ih
Stagflacija je u ekonomske riječnike ušla u 1970-ima nakon naftne krize kada su središnje banke presporo posegnule za podizanjem kamatnih stopa. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ističe da je tadašnja neadekvatna reakcije monetarne politike omogućila da se visoka inflacija kontinuirano ugrađuje u očekivanja građana i kompanija što je dugo vremena onemogućavalo borbu s rastućim cijenama.

S takvim lekcijama iz povijesti američki Fed naučio je cijenu brze reakcije, pa se upravo time (dijelom) objašnjava što Fed i danas puno brže reagira na inflaciju nego što to radi njegov pandan u eurozoni, Europska središnja banka.

Tu treba dodati ogradu da je Europa daleko više izložena udaru energenata nego SAD u kojem inflaciju potpisuje vrlo snažna potražnja. Nedavno je razlike između američkog gospodarstva i eurozone naglasila čelnica ECB-a Christine Lagarde argumentirajući zašto europska monetarna politike ne može kopirati američki pristup gašenju inflatornog požara.

Lovrinčević smatra da je prijetnja stagflacije u Europi realna, no da je Hrvatska dijelom u zavjetrini zbog specifične strukture ekonomije i oslanjanja na turističku rentu, kao i izdašnih transfera iz europskih fondova koji djeluju kao vjetar u leđa domaćem rastu.