Ekonomski analitičar Andrej Grubišić u N1 Studiju uživo govorio je o inflaciji, plinskoj krizi i uzrocima pojave aktualnih ekonomskih poremećaja.

“Više puta sam apostrofirao da stvari treba objektivizirati. Nerijetko radi relativno pretencioznog načina komunikacije, stvara se drama tamo gdje zapravo drame nema. Statistički gledano dobar dio čovječanstva živi jako dobro i nikada bolje. Kada imate level 100 i on padne na 98, nerijetko u narativu makroekonomista, a posebno oporbenih političara, to se smatra katastrofom, a zapravo kafastrofe nema”, kazao je Grubišić.

Pojašnjava da su političari imali veliku ulogu u izazivanju inflacije

NOVI EGZODUS SE SPREMA

Nezadovoljni radnici masovno odlaze u Austriju i Njemačku: Plaće su im ovdje od 4.500 do 5.000 kuna

“Postoje elementi realnosti koji ukazuju da je zapravo teško zamisliti bilo koji uzrok inflacije koju imamo, a da nije uzrokovan nekim oblikom državne intervencije, odnosno postupcima političara – od prekomjernog tiskanja novca, posebno eskalacije tog tiskanja tijekom pandemije, preko činjenice da su te iste države zabranile kretanje ljudi, na taj način opstruirali isporuku mnogih usluga, došlo je do prekida opskrbih lanaca, do ovog tragičnog rata u Ukrajini. Puno toga nije diktirano od strane tržišta i zapravo je velik dio problema na strani onih koji govore kako su tu da bi nam pomogli”, smatra Grubišić.

Kazao je i ova inflacija ponajviše šteti ljudima koji imaju neke tekuće dohotke, kao i prethodnom radu koji obezvrijeđuje.

“Svi koji su nešto stekli i imaju monetarnu imovinu, zapravo se danas s tim novcem možete kupiti manje”, pojasnio je.

Očekuje rast kamatnih stopa i smatra da se ne treba čuditi ako dođe do toga

“Nismo imali niske kamatne stope jer su izadavatelji vrijednosnih papira bili manje rizični, nego jednostavno imate poplavu natiskanog novca”, kazao je pa nastavio:

“Ja sam za pošten narativ. Kada političar kaže da je nešto zaštitio i da je to zahvaljujući državi, ostavlja dojam da država ima neke svoje novce, u svom sefu, koje je sama kreirala i da je iz toga isplatila. Međutim, nema niti jednog državnog izdatka da ne ide na nečiji trošak. Samo su tri načina – da vas direktno oporezuje danas i meni distribuira dio toga, da vas ne oporezuje danas nego vas zaduži ili da tiska novac, što plaćate kasnije inflacijom.”

Ističe da niti jedne države koja je intervenirala sa svojim novcem te da su to sve novci poreznih obveznika

PRIMANJA

HUP traži brzo povećanje neto plaća u Hrvatskoj, evo što je odgovorio ministar Marić

“U Europi je tiskanje novca prisutno zadnjih 10 godina, a u pandemiji je otišlo u ekstremne okvire i to zasigurno stvar koja je doprinijela inflaciji”, smatra Grubišić.

Vezano uz plin iz LNG terminala, kazao je da nije realno očekivati da će alternativni pravci ili dobavljači to raditi iz filantropskih razloga.

“Čak i ako vam na fakturi koju dobivate za plin nije iskazana cijena koju on misli da bi trebao dobiti, tražit će to bilo kroz političku ili neku drugu stranu”, rekao je.

Ne isključuje scenarij u kojem bi litra benzina mogla dosegnuti 15 do 20 kuna

“Povijest nas uči da je naša sposobnost predviđanja čak i tektonskih promjena puno manja nego što mislimo da je. Puno toga je svijet iznenadilo u zadnjih 20-ak godina”, kazao je Grubišić.

Rekao je i da nije pobornik velikih državnih subvencija.

“Skloniji sam smanjenju PDV-a pa neka se on raspodijeli između dionika kako tržište odredi, neka se smanjuju trošarine, da država reducira svoju potrošnju i da apelira na razumnu monetarnu politiku. Dakle, ne bacati novce iz helikoptera iza kojih ne stoji stvarna ekonomska aktivnost”, zaključio je.