Česta debata, je li rast posljedica kreditiranja ili je kreditiranje banaka prirodni rezultat rasta BDP-a, dobilo je odgovor.

Vlada se pohvalila rastom u drugom kvartalu od 1,2 posto, no najnovije brojke pokazuju da zajmovi privatnom sektoru – padaju. Posljednjih mjeseci krediti državi rastu i u srpnju su veći sedam posto na godišnjoj razini. Isto ne vrijedi za tvrtke i građane: stopa pada kredita tvrtkama veća je od tri posto, a plasmani stanovništvu manji su 0,2 posto što je prvi pad od kraja 2014., stoji u 'Pregledima' HUB-a. "Time je potvrđen početak oporavka bez kredita", ističe Velimir Šonje u analizi portalu banka.hr.

"Pojava je već viđena širom EU prethodnih godina. Kada se većina drugih članica počela oporavljati, ekonomski rast nije dosegnuo stope iz ranijih postrecesijskih epizoda, a oporavak kredita zaostajao je za oporavkom BDP-a", ističe.  Kako je moguć rast bez kredita i je li dugoročno održiv? Nema sumnje da je potražnja je mlaka, građani i tvrtke opečeni krizom još su oprezni. Ni banke ne žure kreditirati iako novca ima u izobilju što je guverner HNB-a ilustrirao izjavom 'doveo sam konja do vode, ali ga ne mogu natjerati da pije'.

"Konj pije kad je žedan. Tako i banke kreditiraju kad su žedne rizika. A žedne su rizika kad im se budućnost čini dobrom i kad očekuju solidnu dobit", objašnjava. Banke mogu računati na oko 4 posto povrata na kapital što je, iako u porastu, još ispod prinosa na državne obveznice. Kreditiranje neutaživih apetita države bankama je igranje na sigurno jer se regulacijom stvara privid niske rizičnosti tih plasmana. U konačnici, slab rast bez rasta kredita privatnom sektoru je moguć, no on ima svoj rok trajanja i, kako kaže Šonje, taj kraj zove se fiskalna nesolventnost.