Prema odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti, opskrbljivači energijom su ujedno i obveznici mjera ušteda u energetskoj učinkovitosti te bi sada trebali platiti stotine milijuna kuna naknada Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Naime, kako su izračunali na specijaliziranom portalu energetika-net.com, radi se o iznosu od čak 755 milijuna kuna koje bi morali platiti operateri koji godišnje isporuče više od 300 GWh energije, a kakvih je u Hrvatskoj trenutno 25.

Tko sve mora plaćati

No, na energetici-netu doznaju da je Vlada ipak odlučila ublažiti udar na energetske tvrtke jer bi u suprotnom većina njih završila u minusu.

Riječ je o takozvanim shemama obveznih ušteda, koji od opskrbljivača energijom (plin, struja, električna energija, naftni derivati) traži da provode mjere uštede na krajnjoj potrošnji – drugim riječima da njihovi krajnji kupci štede na energiji od čije prodaje zapravo žive. Koje im se mjere priznaju kao uštede utvrđuje posebni Pravilnik za mjerenje i verifikaciju ušteda, kojeg bi trebalo dopunjavati jer je zastario. Da pojasnimo, kad je riječ o naftnim derivatima priznate uštede se npr. postižu primješavanjem bigoriva, a opskrbljivači struje ili plina npr. uštede postižu dijeljenjem štednih žarulja, energetski učinkovitijih kućanskih aparata, pa sve do pružanja kompleksnijih ESCO ušteda svojim klijentima, odnosno kroz energetske obnove.

“Situacija oko shema obveznih ušteda vrlo je teška i već duže od godinu dana jedna je od najvećih briga s kojima se susreću opskrbljivači energijom kojima će zapravo biti razrezane kazne”, kaže Nina Domazet, urednica energetike-net. Dodaje da se očekuje da će država ipak olakšati svima koji u prethodnim godinama nisu uštedili dovoljno energije. Naime, upravo se zatvara javno savjetovanje za izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti, a koji bi udario na 25 najvećih igrača u energetici. Njima bi Ministarstvo energetike i zaštite okoliša trebalo izdati rješenje o obveznim uštedama ali tek kada predoče dokaze o uštedama, za što im se rok produžava s 1. ožujka na kraj svibnja. FZOEU javno je lani objavio troškove ulaganja u alternativne mjere po ušteđenom kWh energije od dosta visokih 2,19 kn/kWh, a to se uglavnom temelji na ulaganju u energetsku učinkovitost u graditeljstvu, koja ima vijek od 25 godina i financijski je najintenzivnija.

Slovenska iskustva

Izmjenama Zakona predlaže se umanjenje od 50% iznosa za troškove ulaganja po ušteđenom kWh s 2,19 kn/kWh na 1,1 kn/kWh za onaj dio neostvarenih ušteda podložan plaćanju za neispunjnu obvezu uštede energije. Dakle, prođe li ovaj nacrt, obveznici će platiti 377 milijuna kuna umjesto 755 milijuna, no, to je i dalje jako velika suma s kojom baš nitko nije zadovoljan.

Obveznici, zasad još neslužbeno, ističu da je država odabrala pogrešan i prekompliciran model za uštede, kojeg će biti iznimno zahtjevno provesti i verificirati s obzirom na kompleksnost materije i količinu dokumentacije koju će opskrbljivači dostaviti. Slovenija je, našavši se u sličnoj situaciji, pribjegla “zelenom porezu” koji je puno jednostavniji i transparentniji način financiranja učinkovitosti.