Europska komisija na izglede gospodarskog rasta Hrvatske danas gleda nešto optimističnije nego prije samo nekoliko mjeseci. Nakon što je u jesenskim prognozama za 2016. predskazivala 1,4 posto rasta, u jučer objavljenim zimskim prognozama korigirala je prognozu na 2,1 posto.

Osim što se Hrvatska tako našla u skupini od nekoliko zemalja za koje su očekivanja rasta porasla, to je ujedno bila i najveća korekcija. Naravno, u političkim redovima uslijedilo je prisvajanje zasluga. Dok bivši vladajući tvrde da to nema veze s novom Vladom (kako kaže Milanović) i da je korekcija rasta potvrda dobrog posla bivše vlade (kako tvrdi Branko Grčić), šef HDZ-a uvjeren je da je to "impuls koji je nastupio nakon stupanja nove Vlade koja očito počinje ulijevati povjerenje spremnošću na sve reforme i oslobađanju prostora dobrim investicijama i drugim aktivnostima s kojima se trebalo početi mnogo ranije". Ministar financija Zdravko Marić ne bi to tako dijelio.

"Oni su sigurno uzeli u obzir i program te najave Vlade za nadolazeće razdoblje" no poboljšane prognoze za ministra financija su tek "dobra početna osnova". Stopom rasta od 2,1 posto Vlada se svakako ne može zadovoljiti u srednjem roku te će, kaže, "činiti sve da rast ubrza". Koje su to mjere kojima se kani potaknuti jačanje domaće potražnje, u prvom redu investicijske aktivnosti, prezentirat će se uskoro. Marić usto napominje kako će se pritom imati na umu i potrebe ispravljanja neravnoteža. I u EK glavni pokretač rasta vide u rastu potrošnje kućanstava (postupeno poboljšavanje uvjeta na tržištu rada) te jačem povlačenju novca iz EU fondova i pratećem ubrzanju investicija (s 1,7 na 2,6%).

I nadalje kao važno ograničenje napominju visoke dugove, i privatnog i javnog sektora. Razinu javnog duga za 2015. u Komisiji vide na 86 posto BDP-a, a ove godine na 87 posto, što je nešto niže nego što to sugeriraju domaći izvori. Nižom od prevladavajućih procjena u Komisiji vide i razinu deficita. Za 2015. on bi mogao ispasti oko 4,2% BDP-a. Proračun za 2016. još nije donesen, a "uz nepromijenjene pretpostavke" u Komisiji drže da bi deficit opće države mogao pasti na 3,9 posto BDP-a.

Rast prihoda vjerojatno će podržati dinamika osobne potrošnje i plaća, kao i promjene vezane uz oporezivanje reinvestirane dobiti kompanija, ističu. No, dodaju i da je izgledno da će konverzija CHF kredita skratiti prihode od poreza na dobit za oko 0,2 posto BDP-a (oko 650-700 mil. kuna). No, dok EK tek dogodine deficit vidi nadomak tri posto (3,2%), Marić već za ovu godinu obećava "promijenjene pretpostavke"; najavljuje već ove godine pad deficita na tri posto.