Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu bilo je gotovo nepromijenjeno u srpnju budući da je val optimizma u građevinskom sektoru bio protuteža pogoršanju u uslužnom sektoru i među potrošačima, pokazalo je u petak istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u srpnju za 0,2 boda u odnosu na lipanj, na 105,2 boda, pokazuje izvješće EK-a.

Najviše se pogoršalo raspoloženje među potrošačima i u uslužnom sektoru, za 2,2 odnosno 2,1 boda.

Potrošači znatno lošije ocjenjuju opću ekonomsku situaciju unazad 12 mjeseci. Pogoršana su i njihova očekivanja o stanju u idućih 12 mjeseci, i procjene o financijskoj situaciji kućanstava.

Uslužni sektor pak daleko slabije ocjenjuje poslovanje unatrag tri mjeseca, ali očekuje snažniju potražnju u iduća tri mjeseca, na vrhuncu turističke sezone.

Blago je pak pogoršano raspoloženje u industriji, iskazano u rastu indeksa za 0,8 bodova.

Snažan val optimizma zabilježen je pak u građevinskom sektoru, uz rast indeksa za 5,7 bodova, koji odražava znatno povoljniju ocjenu trenda aktivnosti u usporedbi s prethodnim mjesecima i poboljšana očekivanja cijena.

Poboljšano je i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 2,4 boda u odnosu na lipanj.

Poslovni čelnici očekuju da će znatno više zapošljavati u idućim mjesecima, prema rastu indeksa EEI također za 2,4 boda.

Anketa je pokazala i da je ublažena neizvjesnost u poslovanju u odnosu na prošli mjesec, iskazana u padu indeksa za 2,7 bodova.

Pogoršanje u eurozoni i EU

Ekonomska klima u eurozoni i EU ponovno je pogoršana u mjesecu na izmaku, iskazana u padu indeksa ESI za 0,8 odnosno 0,5 bodova u odnosu na lipanj.

Raspoloženje je najviše pogoršano u industriji, iskazano u padu indeksa za 2,1 odnosno 1,4 boda.

Blago je pogoršanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, čiji se indeks spustio za 0,7 bodova u eurozoni i za 1,1 bod u EU.

U uslužnom sektoru raspoloženje je bilo gotovo nepromijenjeno u odnosu na lipanj.

Maloprodaja je pak zabilježila poboljšanje, uz rast indeksa na oba područja za 1,4 boda, a optimističniji su i potrošači, prema rastu indeksa za jedan bod.

Menadžeri na oba područja očekuju da će manje zapošljavati u idućem razdoblju, prema padu indeksa EEI u odnosu na lipanj za 1,8 bodova.

Neizvjesnost je blago pojačana, iskazana u rastu indeksa za jedan bod u eurozoni te za 0,8 bodova u EU.

Pesimizam u Francuskoj i Njemačkoj

Među vodećim gospodarstvima eurozone val pesimizma zahvatio je Francusku i Njemačku čiji je indeks ESI pao za 2,3 odnosno 2,1 boda.

Poboljšano je pak raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u rastu indeksa za 1,3 boda, dok se u Italiji zadržalo na lipanjskoj razini.

Među gospodarstvima koja nisu u sastavu eurozone Poljska je zabilježila blago poboljšanje, uz rast indeksa za 0,9 bodova.

Zamjetno je pak porastao indeks u Bugarskoj, za 2,4 boda, a blizu su i Mađarska i Češka s rastom indeksa za 1,9 odnosno 1,8 bodova.