Ugrožava li Europska komisija buduće investicije, posebno u startup kompanije, ili ih štiti od tzv. killer akvizicija? Pitanja su o kojima se u Europskoj uniji vode intenzivne rasprave od kada je EK odlučila krenuti u nadzor slučaja Illumina/Grail, koji je rezultirao zabranom preuzimanja kompanije Grail od strane Illumine.

Slučaj je posebno zanimljiv jer je do nadzora, a onda i zabrane, došlo iako preuzimanje nije zadovoljavalo kriterij praga prihoda na temelju kojeg se pokreće istraga o mogućem narušavanju tržišnog natjecanja.

Američka kompanija Illumina, specijalizirana za genomsko sekvenciranje imala je, tvrdi njezino vodstvo, zakonsku osnovu za kupnju prema američkom zakonu o tržišnom natjecanju. Transakciju su oko kupnje Graila stoga, iako su već bili pod europskim nadzorom, zatvorili u kolovozu prošle godine.

Komisiju to nije spriječilo da im preuzimanje, u rujnu ove godine, zabrani na temelju članka 22. Uredbe o nadzoru koncentracija. Illumini sada prijeti kazna u iznosu od 10 posto prihoda – odnosno oko 450 milijuna dolara.

Predstavnici Illumine, a i dio svjetske poslovne zajednice, ovakvu praksu EK smatraju štetnom jer, tvrde, buduća preuzimanja, posebno inovativnih startup kompanija, čini nesigurnom. Struka, s druge strane, upozorava da je važno sagledati širu sliku.

U ovu raspravu trebala bi se uključiti i domaća scena jer su predstavnici Illumine svoj slučaj, u sklopu europske “turneje”, odlučili predstaviti i u Hrvatskoj. John Frank i Jan Neutze iz Illumine tako su u srijedu poslijepodne održali niz sastanaka s poslovnom zajednicom i tijelima vlasti. Za Poslovni dnevnik poručuju da će odluku EK pokušati osporiti pred Sudom Europske unije.

”Odluka Komisije stvara pravnu nesigurnost za sve transakcije koje ne zadovoljavaju prag prihoda za nadzor koncentracija na nacionalnoj i EU razini. EK si daje moć preispitati sve transakcije, bilo gdje u svijetu, i to bez jasnog vremenskog ograničenja, pa čak i kada je transakcija već provedena.

Ovo je posebno problematično za inovacijske industrije, uključujući znanost o životu, ali i za investitore koji žele ulagati u startupove”, ističe John Frank, viši potpredsjednik i glavni službenik za javne poslove američke Illumine, a kojeg je u Zagrebu pratio kolega Jan Neutze, potpredsjednik Illumine zadužen za odnose s Europskom unijom.

Boravak u Zagrebu iskoristili su kako bi raspravili slučaj nadajući se da će netko reagirati i pred Sudom Europske unije. ”Naša žalba predstavlja najbolju i posljednju priliku vladama i udrugama protiv raka da izraze svoju zabrinutost oko toga kako je Komisija reinterpretirala ključnu mjeru Uredbe o nadzoru koncentracija”, kaže Frank, ističući da usmenu raspravu pred sudom u Luxembourgu očekuju krajem proljeća ili početkom ljeta 2023., a konačnu odluku krajem sljedeće godine.

A zašto je Europska komisija Illumini zabranila preuzimanje Graila? U obrazloženju odluke stoji da bi spajanje dviju kompanija ugušilo inovacije i smanjilo izbor testova, temeljenih na krvi, za rano otkrivanje raka. Naime, Illumina je trenutno jedini vjerodostojni dobavljač tehnologije koja je nužna za razvoj i obradu spomenutih testova, a koje razvija Grail.

Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja/D. Puklavec/PIXSELL

Grail ni ne posluje u EU
”Ovom bi transakcijom Illumina imala poticaj onemogućiti pristup tehnologiji Grailovim konkurentima ili ih, na neki drugi način, dovesti u nepovoljan položaj”, stoji u obrazloženju odluke.

Ova je zabrana, međutim, zanimljiva iz još jednog razloga. Transakcija koju je provela Illumina ne zadovoljava pragove prihoda za kontrolu koncentracije. Američka je kompanija stoga nije prijavila niti Komisiji niti nadležnim nacionalnim tijelima. Usto, Grail ne posluje na teritoriju EU

No Komisija je ipak odlučila ići u provjeru transakcije, i to na temelju novih smjernica o primjeni mehanizma iz članka 22. Uredbe o nadzoru koncentracija. Nova smjernica, naime, potiče države članice, odnosno nadležna tijela, da zatraže od Komisije da ispita upravo takva preuzimanja. Ovu je mogućnost, u slučaju Illumina/Grail, odlučila iskoristiti Francuska (kojoj se pridružilo još pet država).

Ova je reinterpretacija članka 22. predstavnicima kompanije Illumina vrlo sporna. John Frank upozorava da ovakva praksa ne bi trebala brinuti samo investitore, već i nacionalne vlade.

”Komisija si daje nova prava. Ako su željeli mijenjati sustav nadzora koncentracija onda su trebali predložiti amandman te dopustiti demokratskim procesima da učine svoje. Ovo je neodgovorno”, objašnjava dodajući da ukidanje jasnih pragova i rokova te primjena nove i spekulativne pravne teorije otvara Pandorinu kutiju.

U konačnici, ističe, zabrinute bi trebale biti i udruge za borbu protiv raka jer bi ovaj slučaj “mogao odgoditi dostupnost testova za rano otkrivanje raka”, kaže.

Oprečno mišljenje
No struka daje drugu dimenziju ovoj priči. Jasminka Pecotić Kaufman, stručnjakinja za tržišno natjecanje s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, napominje da se već nekoliko godina raspravlja o tome mogu li se primjenom pravila o nadzoru koncentracija spriječiti tzv. killer akvizicije, odnosno preuzimanje startupova od strane velikih, posebno tehnoloških kompanija, ali i farmaceutskog sektora.

”Problem je što takve akvizicije ne podliježu ocjeni od strane nadležnih tijela zato što se preuzima kompanija (startup) koja ne ispunjava pragove glede prihoda koji dovode do obveze notifikacije transakcije. Ne želeći mijenjati Uredbu o nadzoru koncentracija, Komisija je očito odlučila početi koristiti čl. 22. kako bi nadzirala takve transakcije”, objašnjava Pecotić Kaufman.

Kontekst se promijenio
Također, dodaje, u slučaju Illumina/Grail Europska komisija i američki FTC (Federal Trade Commission) su na istoj strani.

”U prošlosti se ovakva vertikalna koncentracija ne bi smatrala problematičnom. Međutim, kontekst se promijenio. Nadležna tijela žele strožim tumačenjem pravila o zaštiti tržišnog natjecanja spriječiti nastanak štete za tržišno natjecanje, naročito ako konsolidacijama dolazi do ugrožavanja mogućnosti inoviranja”, ističe Pecotić Kaufman.

Za komentar slučaja tražili smo i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koju su predstavnici Illumine, također, jučer posjetili. No, nastojanja američke kompanije da pridobiju hrvatsko regulatorno tijelo na svoju stranu, teško će pasti na plodno tlo jer iz AZTN-a odgovaraju da “dijele stajalište EK”.

To je stajalište, naime, potvrđeno i presudom Općeg suda EU-a. Što se nove parnice tiče, one pred Sudom EU-a, navode da će njihovu odluku “prihvatiti sva tijela za zaštitu tržišnog natjecanja EU-a kao i EK”.

Odluka Suda Europske unije, a prije koje stav mogu izložiti svi zainteresirani, definirat će budući odnos prema akvizicijama, odnos koji je EU odlučila pooštriti, a čija je prva “žrtva” upravo Illumina.

John Frank objašnjava da Grail danas djeluje neovisno kao podružnica Illumine prema ugovoru o “odvojenom držanju” koji nadzire povjerenik. Na pitanje zašto su zaključili transakciju kada su znali da su pod nadzorom Komisije odgovara da su imali “pravnu ovlast za zatvaranje prema američkom zakonu o tržišnom natjecanju. To je bio jedini način zaštite transakcije te Grailovih financijskih i razvojnih potreba”.