Poput niza drugih institucija koje su već povećale prognoze rasta za Hrvatsku, i Europska komisija učinila je to u jesenskim prognozama.
S proljetnih 1,8%, očekivanja rasta hrvatskog BDP-a za 2016. povećali su na 2,6%, a za 2017. na 2,5%. Glavna uporišta korekcije su (veći) rast potrošnje i investicija te rekordna turistička sezona. Deficit opće države ove godine u EK vide na 2,1 posto BDP-a, a dogodine na 1,8 posto, što znači da računaju sa solidnim primarnim suficitom. Razina javnog duga ove bi godine mogla pasti na 85% BDP-a (lani 86,7%), a osim nižega deficita to je rezultat većeg rasta BDP-a te aprecijacije kune (većina duga je u euru).
Silaznu putanju duga u Komisiji očekuju i nadalje; u 2017. na 84,3, a u 2018. na 82,8% BDP-a. Uz predviđanje osjetnog pada stope nezaposlenosti, sa 16,3 na 13,4%, analitičari EK kažu da je to rezultat povećanja zaposlenosti, ali i pada broja radne snage (demografija, iseljavanje), dok kod zaposlenosti očekuju porast broj zaposlenih za 1,8%. Među glavnim rizicima za prognoze rasta EK navodi pogoršanje vanjskih uvjeta koje bi dogodine moglo usporiti rast izvoza. Istodobno, kod fiskalnih prognoza ističu neizvjesnosti oko rezultata pregovora o plaćama u javnom sektoru, spora s bankama zbog konverzije CHF kredita te sudbinu sveobuhvatne porezne reforme. Porezna reforma imala bi pozitivan učinak na investicije i potrošnju, stav je Komisije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu