Europska komisija u srijedu je donijela Preporuku o nacionalnom tretmanu gubitaka poduzeća.

Države članice njome se potiče da se tvrtkama koje su prije pandemije bile profitabilne omogući prenošenje gubitaka u prethodno razdoblje barem za prethodnu fiskalnu godinu, ističu u EK.

Preporuka je, dakle, da se poduzećima omogući da gubitke iz 2020. i 2021. prebiju s porezima koje su platili prije 2020. U EK-u računaju da bi ta mjera posebno trebala koristiti malim i srednjim poduzetnicima.

Znači li to da niz naših poduzeća koje je pandemija gurnula iz pozitivnih financijskih rezultata u gubitak u dogledno vrijeme može računati na povrat (dijela) poreza koji su državi platili na ime ostvarene dobiti ostvarene prije pandemije?

Prema važećem zakonu, obveznici poreza na dobit koji su lani poslovali s gubitkom i ostvarili porezni gubitak (računovodstveni korigiran za stavke koje umanjuju i/li povećavaju poreznu osnovicu) imaju pravo na umanjenje porezne osnovice do 2025. Naravno, ako u tom razdoblju ostvare dobit.

Hoće li se umjesto prava na umanjenje budućih poreznih obveza porezni gubitak moći konzumirati “danas”, iz Ministarstva financija zasad nema informacija. Resorni ministar Zdravko Marić kaže kako se “još radi na rješenjima”, što znači da još nije vrijeme za podijeliti ih s javnošću.

Porezni stručnjak Ivan Idžojtić kaže kako je preporuka s kojom je izašla EK na tragu rješenja o kojima se u Hrvatskoj raspravljalo još prije otprilike četiri godine, za jednog od prethodnih krugova podešavanja poreznog sustava.

Pita li se njega, to je korak prema samoj biti instituta poreznog gubitka: kad imaš dobitak plaćaš porez, a kad imaš (porezni) gubitak razlika prethodno plaćenog poreza se vraća. U tom smislu već kolaju i ideje o mogućim formulama za realizaciju povrata, poput npr. umnoška iznosa poreznog gubitka s poreznom stopom.

Za rješenje kakvo danas ima Hrvatska (ali ne samo ona) dio ekonomista ima razumijevanja jer se porezni štit u oporezivanju dobiti često koristi kao mehanizam za izbjegavanje poreznih obveza. To se nerijetko ilustrira manevrima preuzimanja i usisavanja gubitaša. Ipak, mnogi drže da zbog takvih slučajeva ne bi trebali ispaštati svi. To je posao poreznog nadzora, kažu.

Spomenuta preporuka EK danas je dijelom zasigurno potaknuta i potporom likvidnosti poduzetnika pogođenih posljedicama pandemije. Pritom se očito polazi od toga da su biznisi mnogih takvih inače održivi i vrijedi im pomoći u premoštavanju Covid-krize.

Međutim, jednako tako protukrizna rješenja i politike EU danas općenito izazivaju dosta polemike, naročito s aspekta snažnog povećanja javnog duga i pada produktivnosti.

Neuslišani zahtjevi HUP-a  

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u vezi s tretmanom gubitaka su i mimo preporuke EK od Vlade tražili određene prilagodbe uvjetima koronakrize. Podsjećajući da se kod nas porezni gubitak prenosi i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina “ako Zakon ne određuje drukčije”, Ministarstvu financija već su predlagali produljenje razdoblja korištenja prijenosa poreznog gubitka.

U okviru paketa mjera kojima se nastoji olakšati poslovanje njihov je prijedlog bio da se to primijeni na sve poslovne subjekte čije poslovanje je pogođeno korona virusom. Zahtjev im nije prošao.

“Pandemija Covid-19 i restriktivne epidemiološke mjere Vlade imaju izravan utjecaj na poslovni rezultat poduzeća, a time i na (ne)mogućnost iskorištenja prenesenih poreznih gubitaka u 2020.

Stoga smo prema Poreznoj upravi išli sa zahtjevom za produljenje razdoblja prava na prijenos poreznih gubitaka s istekom prava na korištenje 2020. za dodatne četiri godine”, ističu u HUP-u dodajući da to ne bi negativno utjecalo na proračun.

U planu je donošenje novog okvira za oporezivanje poduzeća /SHUTTERSTOCKU svakom slučaju sad se ta pitanja u Vladi razmatraju u kontekstu preporuke Europske komisije. A EK je u srijedu, usto, izašla i s Komunikacijom o oporezivanju poduzeća za 21. stoljeće u EU.

Dio je to šireg programa poreznih reformi EU-a, a u Komunikaciji se iznose kratkoročna i dugoročna vizija potpore oporavku Europe od pandemije te osiguranja odgovarajućih javnih prihoda.

„Oporezivanje mora ići u korak u s prioritetima koji se mijenjaju. Porezni propisi trebali bi podupirati uključiv oporavak, biti transparentni i sprječavati mogućnost izbjegavanja plaćanja poreza. Danas se postavljaju temelji za europski sustav oporezivanja dobiti poduzeća koji će pridonijeti izgradnji pravednijeg i održivijeg društva”, izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik EK zadužen za gospodarstvo.

Vlasnički kapital kontra duga

Vezano uz kraći horizont, utvrđen je porezni program za sljedeće dvije godine koji se nadovezuje na porezni akcijski plan objavljen prošlog ljeta. Program uključuje mjere za promicanje produktivnih ulaganja i poduzetništva, bolju zaštitu nacionalnih prihoda i potporu “nezaobilaznoj” zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Među predloženim mjerama je i ona prema kojoj bi velika poduzeća koja posluju u EU-u objavljivala stvarne porezne stope. Novim mjerama za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza suzbijat će se i zlouporaba fiktivnih poduzeća, navode u Komisiji.

Isto tako, potpora oporavku predviđa se kroz izmjene povlaštenog tretmana duga u postojećim sustavima oporezivanja poduzeća. Financiranje poduzeća zaduživanjem danas se porezno tretira povoljnije od financiranja vlasničkim kapitalom, a cilj je potaknuti više oslanjanja na vlasnički kapital.

U nešto duljem horizontu u planu je donošenje novog okvira za oporezivanje poduzeća u EU-u koji bi Komisija trebala predstaviti do 2023. Deklarirani ciljevi su smanjenje administrativnog opterećenja, uklanjanje poreznih prepreka i stvaranje povoljnijeg okruženja za poslovanje na jedinstvenom tržištu.

Tim okvirom osigurat će se, kažu, jedinstvena pravila o porezu na dobit poduzeća za područje EU-a i tako omogućiti pravednija raspodjela prava oporezivanja među članicama.

“Gospodarstva EU prelaze na novi model rasta uz potporu instrumenta Next Generation EU te se i porezni sustavi Unije moraju prilagoditi prioritetima 21. stoljeća”, naglasio je Paolo Gentiloni, povjerenik EK za gospodarstvo.

Obnova transatlantskog odnosa, kaže, prilika je za postizanje konkretnog napretka prema globalnoj poreznoj reformi, s tim da se međunarodnim sporazumom mora osigurati zaštita ključnih interesa Europe.

O globalnom porezu na dobit

Kad je riječ o potencijalnom uvođenju minimalnog globalnog poreza na dobit, u HUP-u su prilično rezervirani. Podsjećaju da su pojedine zemlje i unutar same EU svoju konkurentsku prednost ostvarile upravo niskim porezima, a povoljno porezno okruženje za strane investitore bilo je i temelj gospodarskog zamaha Slovačke ili Irske.

“Potencijalna pozitivna strana tog poteza bila bi u tome da države članice svoju konkurentsku prednost grade na nekim drugim temeljima, poput sigurnog i stabilnog poslovnog okruženja ili obrazovane i produktivne radne snage.

Ipak, puno je vjerojatnije da bi manje razvijene zemlje uz jednak porezni tretman kompanija kao i one puno razvijenije konkurentsku prednost gradile na jeftinijoj radnoj snazi”, navode u HUP-u.

 U krovnoj europskoj poslodavačkoj organizaciji, BusinessEurope, sličnog su stava.

“Nadamo se da će EU doprinijeti da globalna rasprava pronađe pravu ravnotežu između rješavanja štetnih poreznih praksi koje države koriste za umjetno povećanje prihoda na štetu drugih i osiguranja da zemlje imaju fleksibilnost da zadrže porez na dobit koji će podržavati ulaganja i rast”, komentirao je Markus J. Beyrer, glavni direktor te organizacije.

Povećanje poreznih prihoda, kaže, zahtijevat će pravo porezno okruženje za ulaganja i rast tvrtki, pa Komisija mora biti pažljiva u promišljanju načina povećanja poreznih prihoda.

Beyrer upozorava i da prijedlozi poput novog nameta na digitalne tvrtke ili poreza na financijske transakcije riskiraju potkopavanje napora za povećanje ulaganja putem EU-ova instrumenta Next Generation.