Ministar financija Slavko Linić iz Bruxellesa je napokon i službeno izgovorio da Vladu 2014. čeka fiskalna prilagodba za 7,5 milijardi kuna. On je, doduše, rekao da Vlada "želi" smanjiti deficit za 2,3 posto BDP-a te da će ovaj tjedan donijeti i odluku o mjerama, a potom u veljači i rebalans.

No, Europska komisija tom je brojkom baratala već u prosinačkom prijedlogu dinamike prilagodbe u sklopu postupka pri prekomjernom deficitu (PPD) koji je Vijeće ministara EU u utorak samo potvrdilo. O mjerama Linić i dalje govori dosta uopćeno. A premda je u medije procurilo da je rješenje za dobar dio potrebne prilagodbe koalicija pronašla u trajnom izdvajanju osiguranika s beneficiranim radnim stažem iz II. mirovinskog stupa, čini se da Vladina vrhuška s razlogom zasad ističe tek ono što se neće dogoditi s II. stupom. Plan o trajnom vraćanju osiguranika s beneficiranim stažem u I. stup državnoj blagajni donio bi između 4,7 i 5 milijardi kuna kumulirane štednje. Budući da njihove mirovine ionako ne ovise o ušteđenom u II. stupu, taj se recept naizgled čini lukrativnim.

Država ne preuzima obveze koje već nema, članovi ne gube, a i mirovinskim je fondovima manje zlo da jednokratno (godinu ili dvije) ostanu bez blizu pet milijardi kuna i sačuvaju glavninu budućih redovnih priljeva, nego da im oni presuše. No, taj bi lukrativni recept mogao pasti na mnogo skromniji učinak na smanjenje deficita. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta kaže da bi se, prema tumačenjima Eurostata i EK, deficit smanjio samo za iznose novca koji bi se ubuduće skretali u proračun, a to je u konkretnom slučaju 350-400 milijuna kuna godišnje. Slično tumačenje neformalno smo dobili i u DZS-u. Ostaje tek pitanje može li Vlada prema Komisiji zaigrati na kartu da je uvjeri da je bilo glupo što su godinama "beneficirani" uopće bili u drugom stupu. Ne prođe li to, u utrci za milijardama prilagodbe na stol bi se mogle vratiti i neke odbačene opcije. 

Nesuđeni recept iz 2009.

Sanaderu plan propao, hoće li i Milanoviću?

Ideja o izdvajanju osiguranika s beneficiranim stažem (policije, vojske, itd.) za potrebe krpanja proračuna recept je koji je još u veljači 2009., za prvog udara krize, bio i na stolu Vlade Ive Sanadera. No, osim što je bila riječ o znatno manjem iznosu (kasnije nadomještenom kriznim porezom), tada Hrvatska nije bila u EU i nisu je ograničavale ni Eurostatove metodologije (ESA95), niti se morala uklapati u pravila za PPD, tj. EDP.