Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb u ovoj godini očekuju pad realnog BDP-a od 0,7 posto, a u sljedećoj blag oporavak, uz rast od 1 posto.

Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Potražnja za radnom snagom ostat će slaba, a stopa nezaposlenosti nastavit će rasti na preko 20 posto u prosjeku za ovu i iduću godinu, navode iz EIZ-a u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Napominju kako će fokus ekonomske politike i dalje biti na fiskalnoj konsolidaciji, kako Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, te donošenje strogog plana smanjivanja fiskalnog deficita i ograničavanja rasta javnog duga.

Desezonirani podaci o kretanju BDP-a ukazuju na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon dužeg razdoblja pada, početkom ove godine ušlo u fazu stagnacije, ističu iz EIZ-a i navode kako je desezonirani BDP u drugom tromjesečju ostao na približno istoj razini kao u prvom, što je opet bilo otprilike jednako kao i u četvrtom tromjesečju prošle godine. Ipak, u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine, BDP je smanjen za 0,7 posto.

Tijekom ljetnih mjeseci smanjena je nezaposlenost, a turistička je sezona, sudeći prema službenim podacima, bila uspješna.

Međutim, postoji bojazan da su opažena povoljnija kretanja bila kratkog vijeka i povezana s ulaskom Hrvatske u EU, upozoravaju analitičari EIZ-a.

Pritom navode kako posljednji podaci ukazuju na novi rast broja nezaposlenih, kako je izvoz roba oslabio, posebno u zemlje CEFTA-e, prerađivačka industrija nastavlja negativan trend, a usprkos dobroj likvidnosti bankarskog sustava, oporavak kreditiranja još uvijek nije na vidiku. Inflacija je u rujnu smanjena na 1,1 posto, što je ujedno i pokazatelj slabe domaće potražnje.

Uz takva kretanja, analitičari EIZ-a predviđaju da će se realni BDP u ovoj godini smanjiti za 0,7 posto, što je manji pad nego su očekivali krajem srpnja kada je njihova projekcija govorila o padu u ovoj godini za 0,9 posto.

Prognoza za iduću godinu pak ostala im je nepromijenjena te očekuju blagi oporavak uz rast od 1 posto.

"Moguće je da će već u trećem tromjesečju ove godine biti zabilježena pozitivna stopa rasta, no postoje i značajni rizici pogoršanja situacije u četvrtom tromjesečju, koji će se prenijeti i na kretanja u idućoj godini. Zbog toga se očekuje da će oporavak biti slab i nestabilan", navode analitičari EIZ-a.

Procjenjuju kako će očekivano ubrzavanje rasta u eurozoni u idućoj godini stvoriti povoljnije prilike za izvoz koji bi trebao porasti za oko 1,5 posto, a očekuju i kako bi investicije javnog sektora trebale uzrokovati zaokret u ukupnim investicijama, uz rast od 1,5 posto u ovoj i 5 posto u idućoj godini.

Analitičari EIZ-a očekuju da će fokus ekonomske politike ostati na fiskalnoj konsolidaciji. "Očekuje se skoro donošenje rebalansa proračuna za ovu godinu. Proračun za 2014. godinu mogao bi donijeti dodatne pritiske na smanjivanje rashoda i povećanje poreza", navode iz EIZ-a.

Smatraju i da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga.

"Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, u okviru koje je i donošenje znatno strožeg plana rješavanja neravnoteža. Iako bi vjerodostojan srednjoročni plan ekonomskih i fiskalnih reformi mogao imati kratkoročno negativne učinke na domaću potražnju, mogao bi i značajno smanjiti neizvjesnosti oko buduće ekonomske politike te time pozitivno djelovati na uvjete poslovanja u Hrvatskoj. Izgradnja povjerenja u poduzete mjere mogla bi se pokazati ključnom pretpostavkom za održivi oporavak", smatraju u EIZ-u.

Kao ključne rizike kod prognoza prepoznaju upravo fiskalne neravnoteže i način njihovog rješavanja.

"Neizvjesnosti oko stvarnog stanja gospodarstva i dalje su velike jer je moguće da se kod nedavno opaženih povoljnijih kretanja u pojedinim sektorima gospodarstva radilo o prebacivanju dijela aktivnosti iz neformalnog u formalni sektor, bez stvarnog rasta aktivnosti i poboljšanja temeljnih kretanja. U tom bi slučaju do stvarnog oporavka gospodarstva moglo doći nešto kasnije od predviđenog", zaključuje se u najnovijoj publikaciji EIZ-a.