Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 901 projekt tijekom prošle godine, 15 posto više nego godinu lani. Pri tome je 78,2 milijarde eura usmjereno u infrastrukturu, inovacije, okoliš te za mala i srednje velika poduzeća, stoji u godišnjem izvješću EIB-a. Unutar Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), jednog od stupa Junckerovog plana za Europu, EIB se okrenuo rizičnijim projektima smanjujući u konačnici rizik ulagačima vlastitim sudjelovanjem.

Do kraja prosinca putem EFSI-a je mobilizirano 257 milijardi eura čime je fond na tragu ostvarenja zacrtanog cilja od 315 milijardi eura vrijednih ulaganja na temelju 21 milijarde eura pruženih garancija. Hrvatska se baš ne može pohvaliti sa sjajnim rezultatima: od spomenutih 78-ak milijardi odobrenih projekata, 70-k milijardi odnosi se na članice Unije, od čega na Hrvatsku otpada 590 milijuna eura, iznos koji doseže tek 1,22 posto domaćeg BDP-a. Rekordne brojke ugovorile su velike (i uglavnom stare članice); Italija 12,3 milijarde eura, slijede Španjolska te Francuska s 10,8 milijardi, odnosno 8,6 milijardi eura. Rumunjska je povukla 1,87 milijardi eura, Češka 1,16 milijardi, Mađarska 770 milijuna, a najlošija je Slovenija s tek 60 milijuna eura.

Činjenica da uglavnom starije članice imaju najviše koristi od europskog novca jasno ocrtava da je pred novijim članicama još puno posla. Poduzetnici ne znaju niti moraju znati kako funkcionira EIB ili EFSI, poručio je u listopadu potpredsjednik Komisije Jyrki Katainen. Najbolje rezultate ostvarile članice koje su uspostavile specijalizirane agencije ili pojedince kao sponu između privatnog sektora i EFSI-ja. “Jedino što investitori trebaju znati jest broj telefona lokalne podružnice EIB-a”, rekao je tada Katainen.