Europska investicijska banka u vezi financiranja pelješkog mosta i dalje stoji pri stavu kojega je prije dvije godine izrekao naš potpredsjednik Matthias Kollatz-Ahnen”, izjavio je u Luxembourgu Dominic Courbin, šef odjela za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan. To znači da EIB i dalje smatra da je besmisleno trošiti veliki novac na most kada će Bosna i Hercegovina prije ili kasnije ionako ući u Europsku uniju.
U pitanju je prilično znakovit odgovor u trenucima kada je hrvatska Vlada nakon više godina premišljanja zaključila kako je pelješki most ipak najrealnije rješenje povezivanja sjevera i juga Hrvatske, a time i teritorija EU. Zbog toga je u posljednje vrijeme počela lobirati da se i Europska komisija aktivno uključi i sufinancira projekt izgradnje mosta. Vlada, međutim, do sada nije niti konktaktirala EIB iako je zadatak ove banke financiranje infrastrukturnih projekata država članica EU. To je potvrdio i Courbin: “Nismo primili nikakve zahtjeve hrvatske strane za financiranje tog projekta”.
EIB je ipak zainteresiran za financiranje izgradnje infrastrukture u Hrvatskoj. Tako je Courbin potvrdio da je EIB spreman sudjelovati u obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture u Hrvatskoj. U pitanju je skup projekt jer će samo nova pruga od Rijeke do Zagreba koštati oko dvije milijarde eura.
Dodao je da EIB u tom slučaju ipak ne bi financirao projekt direktnim kreditnim linijama, nego posredno preko vlade, odnosno resornog ministarstva. “Sve ovisi o Hrvatskoj, odnosno o cijeni i kvaliteti projekata”, kazao je Courbin.
Kako je EIB investicijska banka Europske unije kojemu je jedan od prioritetnih zadataka razvoj nedovoljno razvijenih regija, razvoj infrastrukture i poboljšanje konkurentnosti europske industrije, tako je dugi niz godina ulagao u hrvatsku infrastrukturu. Posljednjih godina zbog krize uglavnom ulaže u razvoj malih i srednjih poduzeća pa je ako HBOR-u u srpnju u tu svrhu dao zajam od 250 milijuna eura. U posljednjih 12 godina odobrio je oko 1,1 milijardu eura kredita u Hrvatskoj.
Eib
Neprofitna europska banka
EIB-ova uloga je dvojaka – ujedno je institucija Europske unije, ali i banka. Posuđuje novac bez ostvarivanja profita vodeći računa da projekti koje podupire ostvaruju ciljeve EU i imaju veliki povrat uloženog, odnosno pozitivan utjecaj na promjene u društvu i ekonomiji. Njezini članovi su sve zemlje članice Europske unije, pa tako i Hrvatska, zbog čega u Vijeću guvernera kao najvišem tijelu banke sjedi svih 28 ministara financija, među kojima i ministar Slavko Linić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@osi3
Nadam se da je to ironija. Nijedna ozbiljna zemlja ne dopušta da joj dio teritorija bude odsječen od ostatka države, barem ako ima mogućnost lako ga povezati. A pogotovo ne cestom preko BiH (!), najkompliciranije zemlje u Europi, a vrlo vjerojatno i na svijetu. Zemlje koja svoje dobrosusjedske namjere prema Hrvatima pokazuje skoro na dnevnoj bazi, od jednostranih i nelegalnih odluka o zabrani uvoza, pa do stalnih ucjena za Pelješki most, na temelju fantazija o kruzerima koji će uplovljavati u najveću svjetsku luku Neum.
Što se troška tiče – tih 250 milijuna eura jednako je trošku Arene Zagreb. Da, dobro ste pročitali, most za koji se kao nema koštao bi jednako kao najobičnija dvorana koja se koristi 20 puta godišnje!
prvo, nije istina da je taj dio teritorija odsječen od države, isto tako su “odsječeni” svi otoci, samo što dubrovnik ima mogućnost koridora, što otoci nemaju.
kad bi se baš gradio most, bio bi sigurno potrebniji korčuli, i to most koji bi bio neusporedivo jeftiniji.
drugo, krajnje je nepošteno prema bih, posebice neumu, izolirati se od nje na taj način. dubrovnik ne bi ni opstao da nije bilo neuma, i to nema nikakve budućnosti, bolesna egoističnost, autizam i betonska samoizolacija ne vode ničemu.
na kraju, projicirana cijena je posve lažna, i to zna svatko tko je samo pratio javne medije.
konkurenti konstruktoru, austrijanci, dali su dvostruko veću cijenu jer su uračunali rizike od nepoznatog sastava tla za temeljenje. isti scenarij po kojemu je bechtel izbačen s autocesta, da bi “naša pamet” napuhala cijenu i do četiri puta s pomoću dodatnih radova, uz blagoslov nadzora, igh.
osobno sam protiv mosta i zato što bi uništio veliki dio prirodnih ljepota pelješca. no apologete betoniranja to ne brine. tim projektom bi se okoristili samo mešetari zemljišta i oni koji se nadaju unosnom “farbanju tunela”, a svatko drugi bi bio na gubitku.
po mome mišljenju dubrovnik u eu ima obvezu da pojača suradnju sa zaostalijim susjedima, a ne da se izolira od njih. to važi i za cijelu hrvatsku.
Mislim upravo suprotno. Pelješki most će se graditi, kad se završe sve pripreme, a
ovo je akumulacija dionica VDKT, prije objave o početku gradnje ZLZ ……građevinska je dobivena.
Hm , financirati će prugu u iznosu od dvije milijarde Zagreb – Rijeka , dužina pruge 228 km. To ispadne 4385964 kn po km, malo više od 4 milijuna eura po kilometru.Nadam se da za ove novce imaju namjeru izgraditi profil Japanske željeznice sa vlakovima Shinaksen.:))) Ako ne pametnije im je da potroše novce za most!
prije će naši ministri napraviti Shinkassen, kao što su radili na autocestama
Šta će im taj most, da bi babe tjerale magarce preko njega.
Uključite se u raspravu