Robni izvoz Hrvatske u prva četiri mjeseca ove godine, iskazan u kunama, pao je za 5,5 posto, a izražen u eurima smanjen je za 6,1 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno u kunama pao za 3,7 posto, a u eurima za 4,2 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 54,7 posto, prema 56,4 posto u istom razdoblju 2012.

Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 21,2 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti od 38,7 milijardi kuna.

Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine ukupno je iznosio 2,8 milijardi eura, a uvoz 5,1 milijardu eura.

Tako je na kraju travnja ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 17,5 milijardi kuna, odnosno 2,3 milijardi eura te je prema deficitu iz istog razdoblja lani porastao za 1,75 posto u kunama, odnosno za 1,13 posto u eurima.

Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u travnju iz Hrvatske na inozemna tržišta izvezeno roba za 719,5 milijuna eura, uz istodobni uvoz od 1,37 milijarde eura, što je rezultiralo mjesečnim deficitom od 654,2 milijuna eura.

Statistika pokazuje da je u prva četiri mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 5,7 posto, na oko 2,5 milijarde eura.

Među pojedinim djelatnostima unutar prerađivačke industrije s većim udjelom u izvozu, izvoz rafiniranih naftnih proizvoda porastao je u tom razdoblju za 10,3 posto, na 350,5 milijuna eura, a umjereniji rast, od 2,2 posto, bilježi se i kod izvoza strojeva i uređaja, na 219,2 milijuna eura.

Značajan rast izvoza u prva četiri mjeseca ove godine bilježe i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, za 31 posto, na 194,5 milijuna eura, kao i farmaceutska industrija, za 17,1 posto, na više od 161 milijun eura.

Istodobno je izvoz električne opreme smanjen za 8,3 posto, na 203 milijuna eura, a visok pad, za 17,7 posto, na 183,8 milijuna eura, bilježi prehrambena industrija. Za 3,1 posto istodobno je pao izvoz kemijske industrije, na 161,8 milijuna eura.

Jednu od najviših stopa pada izvoza u prva četiri mjeseca ove godine bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje u tom je razdoblju naime smanjena za 67,4 posto, na manje od 77,5 milijuna eura.

Podaci DZS-a za prvo ovogodišnje tromjesečje govore da je glavno izvozno tržište za hrvatske proizvode i dalje Europska unija, s udjelom od gotovo 61,5 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 60,6 posto ukupnog uvoza.

Na tržišta EU Hrvatska je do kraja travnja izvezla roba u vrijednosti 1,7 milijardi eura ili 1,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU istovremeno smanjen za čak 10,4 posto, na 3 milijarde eura.

Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od gotovo 400 milijuna eura (pad za 12,9 posto), te na njemačko tržište, od 329,6 milijuna eura (rast za 1,3 posto).

Iz tih je zemalja u prva četiri mjeseca ostvaren i najveći uvoz – iz Italije za 742,15 milijuna eura (23,4 posto manje), a Njemačke 665 milijuna eura (0,2 posto manje).

U zemlje Cefte, na koje otpada gotovo 19 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je do kraja travnja izvezla roba u vrijednosti 528,7 milijuna eura, što je za 12,2 posto manje nego u prva četiri mjeseca lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini 5,6 posto ukupnog uvoza, istodobno smanjen za 6,3 posto, na 287,5 milijuna eura.