Brzina kojom se razvija umjetna inteligencija izaziva veliku nelagodu jer su njezin utjecaj na gospodarstvo i društvo još neizvjesni.

Da bi istražio kakav je utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada, OECD je pokrenuo prvu studiju za čije su potrebe anketirali više od 2000 poslodavaca i 5300 radnika u proizvodnom i financijskom sektoru sedam zemalja OECD-a. Pokazalo se da je utjecaj umjetne inteligencije na razine radnih mjesta do sada bio ograničen.

Nekima i pomoglo
“Još smo u vrlo ranoj fazi usvajanja umjetne inteligencije, koja je općenito koncentrirana u najvećim tvrtkama, no najčešće još eksperimentiraju s novim tehnologijama”, navodi Stefano Scarpetta, direktor OECD-a za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja.

Rani prihvatitelji AI nevoljko otpuštaju osoblje, radije manje zapošljavaju ili potiču ljude na odlazak u mirovinu. Ipak, vjeruje se da zanimanja s najvećim rizikom od automatizacije čine oko 27% ukupnog zapošljavanja.

Iako umjetna inteligencija trenutačno nije povezana s većim promjenama na tržištu rada, bilo da je riječ o plaćama ili otkazima, dvoje od petero radnika strahuje da će se zbog usvajanja umjetne inteligencije plaće u njihovu sektoru smanjiti u sljedećih 10 godina. Jednako je zanimljivo otkriće da, unatoč nekoj široko rasprostranjenoj tjeskobi o budućnosti, mnogi kažu da AI ima pozitivan učinak na kvalitetu posla.

Gotovo dvije trećine (63%) radnika izjavile su da im je umjetna inteligencija poboljšala zadovoljstvo na poslu jer im omogućuje da se usredotoče na složenije i zanimljive detalje automatiziranjem opasnih ili zamornih zadataka.

A godišnje istraživanje američkog ureda za popis stanovništva na uzorku od 300 tisuća poduzeća pokazalo je da je samo 3,2% tvrtki koristilo umjetnu inteligenciju od 2016. do 2018. Eurostat navodi da se unutar EU udio poduzeća koja su 2021. koristila barem jednu od tehnologija umjetne inteligencije kretao od 1% u Rumunjskoj do 24% u Danskoj.

Lideri po prihvaćanju umjetne inteligencije su Danska, Portugal i Finska. U Njemačkoj je udio AI tehnologija u poduzećima 11%, Sloveniji 12%, a u Hrvatskoj 9%. Mahom su to velike tvrtke i tvrtke iz IT sektora.

Visokokvalificirani upitni
Autor studije Andrew Green ističe da se novi modeli umjetne inteligencije razlikuju od prethodnih tehnologija automatizacije jer su ranije tehnologije uglavnom automatizirale rutinske zadatke i nisu dovele do smanjenja ukupne potražnje za radnom snagom. Novi modeli daju predviđanja, preporuke ili odluke koje utječu na stvarna ili virtualna okruženja.

S vremenom bi visokokvalificirana zanimanja mogla biti najviše izložena napretku u umjetnoj inteligenciji. Primjeri takvih zanimanja uključuju poslovne stručnjake, menadžere, izvršne direktore te stručnjake iz znanosti i inženjerstva.

Inače, OECD navodi da je u ovoj godini potražnja za radnicima u najrazvijenijim državama svijeta stabilna, no realna vrijednost plaća je u padu zbog visoke inflacije, koja ruši standard i kupovnu moć zaposlenih.