Prema sezonski uobičajenom obrascu kretanja zaposlenosti, tijekom prosinca ukupan je broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u odnosu na studeni pao, i to za nešto manje od 9300 osoba.

Najveća mjesečna smanjenja bilježe se, očekivano, u nekoliko djelatnosti koje su inače veliki “bazeni” zaposlenosti.

Tako je broj osiguranika u prerađivačkoj industriji i obrazovanju u zadnjem mjesecu 2022. pao za oko tisuću i pol. U turističko-ugostiteljskim djelatnostima, kod kojih je sezonski utjecaj i najnaglašeniji, bilo ih je oko 3500 tisuća manje nego mjesec ranije, a u građevinarstvu i trgovini za oko 900.

Porast u nekoliko kategorija
Istodobno, mjesečni porast bilježi se u samo nekoliko kategorija. Najveće povećanje, za više od 350 osoba (na više od 104 tisuće) evidentirano je u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnositma, dok je primjerice u sektoru Informacija i komunikacija na kraju prosinca radilo (ne nužno kroz zasnovani radni odnos) 140 osoba više nego u studenome, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 220 više.

U 2023. Hrvatska je ušla s ukupno 1.607.734 osiguranika u evidenciji HZMO-a. Nasuprot mjesečnom padu, ta brojka u odnosu na godinu prije predstavlja povećanje za 36 tisuća ili 2,3 posto više. Tako mjerena zaposlenost u dvogodišnjem je razdoblju povećana 4,65 posto (71,4 tisuće osoba više), dok je u odnosu na predpandemijsku godinu veća za 4%, odnosno za 62,5 tisuća osoba.

Zbog sezonalnih obilježja tržišta rada prosječan broj osiguranika u 2022. bio je oko 5400 veći nego na kraju godine, a u međugodišnjim usporedbama u prosjeku ih je lani bilo 2,45 posto ili 38,6 tisuća više.

Kao što su na mjesečnoj razini djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane prednjačile padom, na godišnjoj razini one su predvodile listu djelatnosti s najvećim porastom zaposlenosti.

U njima je krajem 2022. u različitim formama radilo 5605 osoba više nego godinu dana prije, čime su napokon premašene i pretpandemijske brojke.

I u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima broj osiguranika povećan je za više od pet tisuća (5418), a s više od 104 tisuće osoba koje su na kraju 2022. radile u tim djelatnostima pretpandemijska je zaposlenost premašena za gotovo 11 tisuća.

Istodobno, s povećanjima za više od 4000 prošla je godina zaključena u prerađivačkoj industriji (+4201), građevinarstvu (4148) te Informacijama i komunikacijama (+4127) odnosno (4148).

U slučaju građevinarstva, s gotovo 131,5 tisuća osoba koje su krajem prošle godine bile u registru HZMO-a, ta mjera zaposlenosti sugerira da u odnosu na predpandemijsku 2019. taj sektor danas zapošljava oko 15 tisuća osoba više, što je porast za gotovo 13 posto.

Iako je u IT sektoru apsolutno povećanje broja osiguranika u odnosu na zadnju godinu prije pandemije nešto manje (za oko 10.300), o propulzivnosti tog sektora više govore postoci – u te tri godine povećao je zaposlenost za 21,6 posto, sa 47,6 na 57,9 tisuća osoba osiguranih na temelju rada u njemu.

Anketna nezaposlenost 6,7%
Sve u svemu, usporavanje gospodarske aktivnosti zasad nije pokazalo značajniji utjecaj na zaposlenost u Hrvatskoj.

No, povoljna kretanja na tržištu rada u 2022. su, kao i u mnogim drugim zemljama EU, praćena i osjetnim godišnjim povećanjem udjela radnika iz trećih zemalja. Kod nas su, k tome, stopa aktivnosti (oko 52%) i stopa zaposlenosti još relativno niske kao posljedica strukturnih slabosti domaćeg gospodarstva.

Inače, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutačno je 118.940 nezaposlenih, a stopa anketne nezaposlenosti prema posljednjim dostupnim podacima (treći kvartal 2022.) je na 6,7%.