Prema usvojenom Dugoročnom planu razvoja oružanih snaga, hrvatske porezne obveznike bi 2000 dragovoljnih ročnika, koliko će ih biti kada se ukine obveza služenja vojnog roka, godišnje stajalo 36 milijuna kuna, od čega 24 milijuna za troškove osoblja, a 12 milijuna za operativne troškove (prehrana, odjeća, obuća, energenti…). Međutim, prema sadašnjim izračunima troškovi će iznositi daleko većih 54 milijuna kuna zbog povećanih operativnih troškova. U Glavnom stožeru krivca za to vide u visokim cijenama tvrtke Pleter usluge koja je nastala izdvajanjem viška zaposlenih u MORH-u. Riječ je, primjerice, o vojnim kuhinjama, kantinama i ostalim objektima i njihovim zaposlenicima, koji su zbog ušteda u vojnom proračunu izdvojeni iz sustava u zasebnu državnu tvrtku.

Troškovi prehrane
Međutim, sada se taj potez u najmanju ruku čini dvojbenim zbog drastično povećanih troškova prehrane vojnika u Pleterovim kuhinjama. Dok su vojne kuhinje bile u sustavu MORH-a, troškovi prehrane jednog vojnika dnevno vojni proračun su stajale 30,20 kuna, no sada oni iznose čak 73,20 kuna! Prema prvotnoj zamisli osnivanjem Pletera trebao se smanjiti broj ljudi zaposlenih u MORH-u, kvaliteta usluge trebala je porasti, a cijenu nitko nije spominjao. No prema sve brojnijim pritužbama vojnika usluga očito nije na zadovoljavajućoj razini, a sudeći po vojnim izračunima, stvarno smanjenje troškova ne prati prije donesene planove. Unatoč svemu tome potpuno je izvjesno da će se uskoro ići na suspendiranje obveze služenja vojnog roka i prelazak na dragovoljni model. Razloga za to je mnogo, no posebno su zanimljivi problemi sa stvarnom popunom ročnika koja već nekoliko posljednjih godina ne prati vojne planove. Posljednjih godina planirani broj ročnika bio je 16.000 godišnje, no to se nijedne godine nije ostvarilo, pa je planirani broj za ovu godinu drastično smanjen – tek 4000 ročnika. Još jedan problem je i u tome što već dvije posljednje godine broj zahtjeva za civilnu službu premašuje broj ročnika upućenih na služenje vojnog roka. Tako je 2005. godine vojni rok služilo 9989 ročnika (planirano je bilo 16.000), a zahtjeve za civilnu službu podnijelo je 10.181 osoba. Prošle godine razlika je bila još veća – ročnici 7228, civilna služba 9415. Prema sadašnjim planovima koji se izrađuju u Glavnog stožeru, dragovoljnih ročnika će godišnje biti 2000, od čega najviše u kopnenoj vojsci (1300), a po dvjestotinjak u mornarici i zrakoplovstvu. Iako se na političkoj razini ozbiljno razmišlja da se na dragovoljno služenje krene već od 1. siječnja 2008. godine, čini se da će i tu biti problema. Naime, u dragovoljce će moći i žene, što podrazumijeva posebno uređenje odvojenih ženskih spavaonica, odvojenih sanitarnih čvorova i slično, a s time se još nije ni započelo.

Prednost SSS
Prema sadašnjim planovima dragovoljci će služiti tri (pješaštvo), odnosno pet mjeseci (drugi rodovi vojske), a u vojarni će boraviti 24 sata. Vojni vrh još nije odlučio koji će model primijeniti ako se ne javi dovoljno dragovoljaca. Danska, primjerice, taj problem rješava lutrijom među novacima. Ako se MORH-u javi više zainteresiranih od planiranog broja, radit će se selekcija, a prednost će imati oni sa srednjom stručnom spremom, no odslužit će svi zainteresirani koji zadovoljavaju uvjete. Za to će biti i plaćeni, i to najvjerojatnije 35 posto prosječne plaće, što bi iznosilo oko 1600 kuna, imali bi plaćeno obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, policu osiguranja za ozljede, dobivali bi povrat putnih troškova za slobodne vikende. Dragovoljci bi imali prioritet pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, mogli bi nastaviti vojnu karijeru, a u nekim zanimanjima više se neće moći zapošljavati oni koji nisu odslužili vojni rok (vatrogasci, policija, zaštitari…). Oni koji se budu htjeli dragovoljno prijaviti morat će biti hrvatski državljani stari između 18 i 27 godina minimalno sa završenom osnovnom školom, nekažnjavani i psihički i fizički sposobni.