Stvari idu u smjeru izručenja Ivice Todorića, što će se brzo znati, mišljenje je ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, moguće i kroz 15-ak dana.

Koliko god važan, ipak, to nije jedini razlog zašto je Agrokor opet pod 'svjetlima reflektora'. Plijeni i time što nastavak bilježi novija faza, u znaku ostavki na funkcije u pojedinim perjanicama koncerna. Na Zagrebačkoj burzi tako je jučer objavljeno da je NO Leda prihvatio još jednu ostavku. Podnio ju je Dario Vrabec na mjesto predsjednika Uprave Leda, rekordera po šestomjesečnim rezultatima. 

Poljak novi šef Leda
Novi šef Uprave Leda je menadžer s 20-ak godina upravljačkog iskustva u multinacionalkama Marin Poljak.  U Ledo dolazi s visoke menadžerske funkcije iz Phillip Morris Internationala, a radio je i za BAT, iz čijeg sustava je drugi po redu izvanredni povjerenik Fabris Peruško.  Kako u javnom prostoru ne bi manjkalo napetosti samo kroz eskalaciju slučaja Uljanik, za fokus na Agrokoru zaslužan je i sam dužnik. Povod je isto jučerašnja objava na e-oglasnoj, potaknuta predajom jedinstvenog odgovora Agrokora na žalbe 92 vjerovnika. One ukupno broje oko 2000 stranica, dok je odgovor dužnika na 40-ak.  Elegantno, iako ima bitnih stvari o kojima daju pro forma odgovore, prvi su komentari pravnika na odgovor koji supotpisuje pravni zastupnik Agrokora odvjetnik Tin Dolički.

Iz Agrokora tek neslužbeno se može čuti da razvrstavanje žalbi po žalbenim navodima u sklopu integralnog odgovora na žalbe trebalo bi biti od pomoći Visokom trgovačkom sudu (VTS) u tom složenom podmetu. Odbijanje svih žalbi kao neosnovanih, ujedno je i očekivani stav istaknut u ovom katu.   Što se tiče TS, koji je nakon izglasavanja nagodbe donio rješenje o potvrdi, predmet je sad kompletiran i slijedi dostava kako bi se kroz točku na 'i' uključio VTS.

Sve prate očekivanja vezana i za tajming i sve realnije je da će odluka biti u prosincu, što bi uz pretpostavku pobjede značilo prolongiranje procesa implementacije te krajnjeg targeta u vidu novog života koncerna te preuzimanja vlasničkih i upravljačkih prava novih vlasnika prema ljetu. Sve ovisi o budućem, nepoznatom stavu VTS-a, ističu pravnici koji drže da su moguće 2 opcije.

Ključno je pitanje, tvrde, hoće li VTS ispitivati zakonitost samo sudskog rješenja o potvrdi nagodbe (jer je samo to sudska odluka) ili i sadržaj nagodbe. U prvom slučaju, naime, žalbe nemaju realan smisao, navodi jedan poznavatelj. S druge strane, ova je dvojba posljedica rupe u pravnom poretku, jer nema uporišta u zakonima što je VTS-u činiti. Štoviše, podcrtavaju i značajnu razlika naspram postupka predstečajne nagodbe, u kojem je izglasana nagodba, sa svojim tekstom i uvjetima, sastavni dio rješenja suda, što kod Agrokora nije slučaj.  Stoga se trenutačno samo može nagađati koji je od navedena dva scenarija izgledniji. 

VTS na kušnji
Dio pravnika sklon je varijanti da postoje argumenti zašto će VTS ući u sadržaj nagodbe. Iako je to i podloga npr. i za ukidanje rješenja, zanimljivo, po nekima ni to neće nužno na kraju utjecati na sadržaj nagodbe, jer kažu da je "sadržaj teško procesno mijenjati". Za razliku od toga, ističu kako se posebno pitanje tiče priloga i mogućih korekcija tablica.  "VTS će prvi put u svojoj sudskoj praksi doći u situaciju da ocjenjuje sudski akt koji se zove rješenje i koji ima kao prilog nagodbu, pravni sporazum vjerovnika. Ako smatra da nije ovlašten ocjenjivati prilog, nego sudsku odluku o potvrdi nagodbe, što je zapravo proceduralno ispitivanje, onda su sve žalbe postale bespredmetne jer nijedna žalba nije izostavila problematiku nagodbe", navodi naš sugovornik. 

Pod lupom je i pitanje je li moguće Agrokor stoga uložio jedinstveni odgovor na žalbe, a odgovor glasi: Ne! Načelno, tako si a priori "dajete alibi da ne morate ulaziti u argumente pojedinačnih žalitelja, već ih svrstavate pod zajednički nazivnik, i kako se na mnoga pitanja ne može davati zajedničke odgovore, izbjegavate uplitanje u otvorena pitanja, pak, kojih je puno". Kako bilo, zanimljivo je i što je dužnik mogao zauzeti grubi, formalni, gramatički stav da je predmet ispitivanja odluka sada, a ne nagodba kao ugovor, a nije. Umjesto toga, tvrde, Agrokor je prihvatio stav žalitelja da je ispravno ispitivati sadržaj nagodbe, a time pogotovo u iskušenje dolazi VTS, jer je na njemu da odluči da je to npr. baš kod svih, kako Agrokora tako i žalitelja – pogrešno.

No, ako bi ušao u ispitivanje sadržaja, pravnici smatraju da će ući na teren nepreglednog niza pitanja – od pravnog položaja obvezničara kao vjerovnika, EPP modela namirenja do problematike stvarnih prava i je li uredu po lex Agrokor i nagodbi oduzeti legalne hipoteke bez volje vjerovnika, kojima se to konzumiranje onemogućuje nagodbom kroz preglasavanje.