U prostorijama Hrvatskih voda predstavljene su dvije digitalne platforme “Atlas bioraznolikosti Hrvatske” i “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana”. Njihovu važnost u razvoju održivih energetskih rješenja istaknula je i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
“Riječ je o dvije vrijedne digitalne platforme koje imaju važnu ulogu u očuvanju prirodnih resursa Hrvatske, ali i u razvoju održivih energetskih rješenja”, kazala je.
Uneseno 25.000 vrsta
Atlas bioraznolikosti Hrvatske – prvi hrvatski nacionalni sustav otvorenih podataka o bioraznolikosti, vrijedan je 330.000 eura, no, kako je rekla ministrica, donosi unaprjeđenje informacijskog sustava i digitalizaciju u zaštiti prirode.
Prvi je put tako napravljena funkcionalna baza za pohranu i dijeljenje podataka o vrstama, osobito o divljim vrstama, ustvrdila je Marija Vučković i dodala kako su njihova očekivanja da će ovaj Atlas u idućih pet godina imati više od pet tisuća stalnih korisnika i preko pet milijuna opažanja. “Zasad su u njega uneseni podatci 25.000 vrsta i s preko milijun i 250 tisuća opažanja”, rekla je ministrica.
Za “Karte osjetljivosti prostora Hrvatske na razvoj solarnih i vjetroelektrana”, rekla je da je to slijed priključivanja Hrvatske globalnom informacijskom sustavu bioraznolikosti 2022. godine, a pridonijet će ubrzanju procjena i očuvanju prirode u budućnosti.
Te karte služe kao tehnička podloga za donošenje bržih odluka o smještaju budućih solarnih elektrana i vjetroelektrana, poručila je ministrica Vučković. Taj projekt financijski je vrijedan 298.000 eura.
Posebno je zahvalila partnerima – organizaciji The Nature Conservancy na pomoći u realizaciji projekta kao i na radu u okviru globalnog informacijskog sustava bioraznolikosti te Energetskom institutu Hrvoje Požar s kojim je Ministarstvo specifično surađivalo na izradi prihvatljive i potrebne metodologije.
Ubrzanje procedura
Kasandra-Zorica Dropuljić iz The Nature Conservancy kazala je da ti alati nisu samo digitalne inovacije nego su i ‘katalizatori promjene’, njihova implementacija smanjuje konflikte između razvoja i očuvanja prirode te doprinose ciljevima zelene tranzicije.
Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić rekao je da su s projektom karata započeli 2023., a njime će se identificirati područja koja su s aspekta zaštite okoliša i prirode manje osjetljiva i gdje se procedure za nove izvore energije mogu ubrzati.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen naglasio je kako je Fond dosad odobrio i oko 250 milijuna eura za realizaciju raznih projekata zaštite prirode kako iz nacionalnih tako i iz europskih sredstava u okviru prošlog operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
