Dok se rasprave o nezaposlenosti uglavnom svode na prognoze da će se armiji nezaposlenih pridružiti još mnogi prije nego što počne oporavak, najnovija analiza nezaposlenosti i plaća otkriva da se država ekonomski rascijepila na dva pola.

Između bogat(ij)e i siromašne Hrvatske postoji jasna granica, pokazuje interaktivna karta Instituta sinergije znanosti i društva, koji je prvi put od suhoparne statistika plaća, nezaposlenosti, broja ratnih invalida te u konačnici političkih preferencija napravio ogledalo današnje Hrvatske.Karta pokazuje dvije Hrvatske: jednu uz granicu sa susjednom Slovenijom, uz Istru i Dubrovnik, uz poneke turističke oaze u Dalmaciji, koja prosperira, ima znatno o više plaće i zaposlenost i drugu koju čini ostatak Hrvatske, koji ima u prosjeku niže plaće, a broj nezaposlenih doseže i do 40 posto u pojedinim općinama.

Nezaposlenost i stranke 
Premda se političari rata i branitelja hvataju za međusobna dnevnopolitička prepucavanja, karta otkriva da gotovo dvadeset godina nakon završetka sukoba rat i dalje dominantno oblikuje sliku Hrvatske. Područja Slavonije, Korduna, Dalmatinske zagore i Like, koja su bila najviše zahvaćena ratnim stradanjima, danas se bore s najvišim razinama nezaposlenosti. Relativna nezaposlenost, odnosno udio nezaposlenih u radno aktivnom stanovništvu, doseže i do 85 posto, dok je najmanja tek pet posto.

Pritom su najteže pogođeni mladi, od kojih i do polovica u pojedinim sredinama nema posao. "Ljudi su u tim općinama relativno manje obrazovani, imaju niže plaće i veću nezaposlenost", objašnjavaju Josip Glaurdić sa Sveučilišta Cambridge i Vuk Vuković sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Dodaju kako bi upravo lošije obrazovanje moglo uzrokovati "produbljivanje stagnacije, što onemogućava prekidanje negativnoga ciklusa nezaposlenosti".Istu sliku ocrtava i visina plaća jer, ovisno o općini ili gradu gdje žive, razlika između neto plaće najsiromašnije sredine (poput Udbine i Donjeg Lapca) i Zagreba kao najbogatije doseže i do četiri puta. Također, u područjima s više invalida rata više je nezaposlenih, a plaće su u prosjeku niže. Upravo je iznimno snažna korelacija broja invalida, nezaposlenosti i plaća iznenadila autore karte, kazao nam je znanstvenik Dejan Vinković iz Instituta, jedan od autora interaktivne karte.

"Ako bismo povezali ove brojke s tradicionalnim izbornim rezultatima u Hrvatskoj, možemo vidjeti kako je nezaposlenost viša, a plaće u prosjeku niže u područjima u kojima pretežito pobjeđuju stranke desnice, odnosno dominatni HDZ – Dalmatinska zagora, Lika, Slavonija, Kordun", kažu Glaudrić i Vuković, napominjući da je nezaposlenost izrazito stranačko pitanje koje konstantno favorizira desnicu. "HDZ je redovito bio stranka koja je provodila socijalno opsjetljivije politike i stranka koja je proširivala braniteljske beneficije te sebi tako dodatno ojačavala dodatnu vlastitu izbornu bazu upravo u područjima snažnije pogođenim ratom", kažu.

Ovisni o pomoći
Karta politički i ekonomski duboko podijeljene Hrvatske stoga otvara nekoliko ključnih pitanja, upozoravaju Glaurdić i Vuković. Prije svega to je pitanje je li HDZ-ov model stvorio preveliku ovisnost stanovnika iz nerazvijenih općina o socijalnoj i braniteljskoj pomoći te time efektivno onemogućio njihove razvojne inicijative, gurajući ih u još dublje nazadovanje. Nadalje, ako se ekonomske razlike toliko preklapaju s drastičnim razlikama u iskustvu rata i poraća, što sprječava političare da polarizacija postane top ekonomska tema u političkim debatama? "Dosad smo imali samo anegdotalni pogled na Hrvatsku, no ovi podaci jako zabrinjavaju jer pokazuju da je potrebno sustavno rješavanje problema", zaključuje Vinković.

Izvor: http://iszd.hr/2014/05/nezaposlenost-i-place-u-hrvatskoj/