Dvoznamenkast pad prometa i putnika i roba u drugom tromjesečju, u vrijeme dok se provodila politika lockdowna zbog širenja virusa COVID-19, očekivan je, a posebno težak udar doživio je prijevoz putnika, u svim oblicima – na kopnu, moru i zrakom. Ukupno je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prevezeno 6,2 milijuna putnika, što je pad veći od 71 posto u odnosu na lanjski rezultat u drugom kvartalu, a pridoda li se tomu i nešto slabije podatke iz prvog kvartala, polugodišnji prijevoz putnika zaostao je za 44 posto u odnosu na lanjskih prvih šest mjeseci, a ukupan broj prevezenih putnika nešto je manji od 23 milijuna.

Na godišnjoj razini -3,5%

U transportu roba pad je osjetno slabijeg intenziteta, prevezeno je u drugom kvartalu ukupno 28,5 milijuna tona roba, što je podbačaj od 15 posto, koji je srezao dobar početak u prvom kvartalu, u kojem je promet robom rastao za 11 posto, pa je rezultat na razini polugodišta na kraju lošiji za 3,5 posto u odnosu na lani, s prevezenih ukupno 58 milijuna tona roba. Vrijedi, međutim, zapaziti da je i u tim uvjetima nekoliko segmenata u prometu uspjelo ostvariti pomak nabolje u odnosu na lanjski rezultat.

Pozitivan predznak službena statistika tako bilježi u cjevovodnom transportu, te željezničkom prijevozu roba.

Promet nafte i plina u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje veći je za 14 posto, dok su željeznički prijevoznici uspjeli prevesti gotovo 4 posto više tereta nego u isto vrijeme 2019. Ipak, i njihov rast mogao je biti osjetno veći, jer u prvom tromjesečju rast prometa bio je znatno snažniji – u slučaju transporta nafte i plina čak 40 posto, a prijevoza roba željeznicom 6,7 posto.

Cestama, kojima se transportira najviše roba u Hrvatskoj, oko dvije trećine, u prvih pola godine prevezeno je gotovo 5 posto manje roba, s tim da je za promet kamionima prvo tromjesečje bilo za 11 posto bolje nego godinu ranije, ali je drugi kvartal pokvario rezultat s podbačajem od preko 17 posto.

Cestovni prijevoz najvažniji je u putničkom prometu po broju prevezenih putnika, a autobusima je ih u drugom kvartalu prevezeno 75 posto manje nego lani, s tim da ovaj vid prijevoza kod putnika već od ranije ima nešto slabiji interes.

Potop zračnog prometa

Željeznicom je u drugom tromjesečju prevezeno gotovo 67 posto manje putnika nego prethodne godine, a brodovima 64 posto manje.

Definitivno najveći podbačaj u putničkom prijevozu bilježi avionski promet, od preko 90 posto u drugom kvartalu, odnosno 65,5 posto na razini polugodišta.

U trećem ovogodišnjem tromjesečju ove brojke će zasigurno biti osjetno pozitivnije nego u vrijeme kada je provođena politika lockdowna, posebice s obzirom na to da su ljetovališta na hrvatskoj obali među rijetkima na Mediteranu zaživjela.

Iako, zbog nagle eksplozije broja zaraženih koronavirusom koju trenutno prolazimo, očito je da i ovogodišnja turistička sezona ide prema kraju brže nego svi priželjkujemo i da će poboljšanja koje smo s njom ostvarivali i u drugim segmentima trajati ipak nešto kraće nego smo posljednjih dana računali.

To, posljedično, može umanjiti i ozdravljujući učinak i popravljanje rezultata u sektoru prijevoza.