Tržište rada sustavno razvija nesigurne oblike rada koji su, uz niska primanja, glavni razlog odlaska mladih. Jedan od većih problema mladih obitelji je i izrazita neusklađenost radnog vremena predškolskih ustanova s njihovim radnim vremenom što u znatnoj mjeri utječe na usklađivanje obiteljskih obveza i plaćenog rada roditelja.

Tu još treba nadodati izrazite i sustavne regionalne razlike u dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a najgore stanje je u najslabije razvijenim krajevima. Porazan je i podatak da je Hrvatska na samom začelju među članicama EU po obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog obrazovanja.

Zbog svega toga je u ožujku prošle godine Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predstavilo mjeru  Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – 'Vrtići za skladniji život" koja za jedan od ciljeva ima i usklađivanje radnog vremena predškolskih ustanova s radnim vremenom roditelja. 

Najaktivniji u Dalmaciji
U razdoblju od 8. ožujka 2018. do 8. lipnja 2018. u Ministarstvu su zaprimljeni projektni prijedlozi dosegli 105 posto ukupno raspoloživog iznosa iz Europskog socijalnog fonda pa je poziv obustavljen. Ministarstvo je potpisalo ukupno 68 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva u vrijednosti od 318,6 milijuna kuna, a ugovaranjem projekata za 96 dječjih vrtića, obuhvaćeno je 6387 djece.

Najviše sredstava uloženo je u Splitsko-dalmatinskoj (87,9 mil. kuna) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (47,4 mil. kuna), a od gradova najviše sredstva povučeno je u Splitu (33,6 mil. kuna) i Zagrebu (31,3 mil. kuna). Zahvaljujući mjerama zaposlilo se 529 odgojitelja i dodatnih odgojitelja za rad te 307 stručnih djelatnika i pomoćnih djelatnika.  Kako to izgleda u praksi upitali smo Križanu Brkić, jednu od osnivačica zagrebačkog dječjeg vrtića Košnica u kojem je pomoću bespovratnih sredstava pokrenut dvogodišnji program smjenskog rada 'Zujimo cijeli dan'.

"Od stotinjak djece koja pohađaju vrtić, 51 roditelj od njih ukupno 168 radi na poslovima koji podrazumijevaju rad u smjenama. Stoga njihovu djecu najčešće u vrtić dovode i iz vrtića odvode bake, djedovi ili osobe koje roditelji plaćaju za brigu o djeci do njihova povratka s posla. Dosadašnje radno vrijeme vrtića bilo je 6:30 do 17:30, a temeljem ankete za roditelje i uvažavajući bioritam djece utvrdili smo potrebu za radnim vremenom od 6 do 21 sat.

Program smjenskog rada je organiziran u jednoj mješovitoj jasličkoj i jednoj mješovitoj vrtićkoj skupini, sukladno Državnom pedagoškom standardu. O djeci u smjenskim skupinama skrbi četiri odgojitelja po skupini, a za djecu je osiguran i dodatni popodnevni kuhani obrok i dodatna večernja užina", kaže Križana Brkić i nadodaje kako su zahvaljujući dobivenim sredstvima dodatno zaposlena i četiri nova stručna suradnika – psiholog, pedagog, logoped i defektolog. Osim za produženje radnog vremena i kvalitetniju skrb, u vrtiću su sredstva iskoristili i za opremanje novim namještajem i didaktičkom opremom te obogaćivanje redovitog programa.

Tako su za sve polaznike vrtića predvidjeli dodatnih 10 posjeta muzejima, 12 kazališnih predstava, dva koncerta, dvije filmske projekcije i četiri izleta, a pripremljen je i Ministarstvu znanosti i obrazovanja dostavljen na suglasnost kraći program plesa, u potpunosti financiran sredstvima projekta. Također je krenuo pilot program za potencijalno darovitu djecu u vrtiću, u obliku radionica koje provode stručni suradnik psiholog i odgojitelj.

Posebno važna je i mogućnost dodatnih edukacija odgojitelja i stručnih suradnika u području ranog učenja engleskog jezika, korištenja digitalnih tehnologija u odgojno-obrazovnom radu i drugim područjima važnim za razvoj i unapređenje vrtićkog kurikuluma.  "Nadamo se da će Ministarstvo demografije i u sljedećoj financijskoj perspektivi planiranja EU sredstava zadržati ovu mogućnost financiranja produljenog i smjenskog rada u vrtićima, jer iz reakcija roditelja vidimo da tek sada osvješćuju koliko im takva usluga treba", poručila je Križana Brkić.

Kvalitetnije provedeno vrijeme
Jedan od tih roditelja je i Miroslav Šimić, koji kao i supruga, na poslu uglavnom odrađuje popodnevne smjene.

"Prije nam je to bio veliki problem jer nismo mogli dolaziti po djecu pa nam je uskakala šogorica. Tražili smo vrtić koji ima duže radno vrijeme, a kada smo na televiziji vidjeli da će uz pomoć EU fondova to biti uvedeno, pribilježili smo se u vrtiću u Vrapču. Međutim, nije se skupilo dovoljno zainteresiranih pa se grupa nije formirala. Na kraju smo rješenje pronašli u privatnom vrtiću Košnica gdje sve funkcionira odlično", kazao je Šimić i nadodao kako sada cijelo jutro može provesti s djetetom te ga oko podne, kada ide na posao, odvodi u vrtić, a kupi ga navečer pri povratku s posla.

Slična situacija je i kod Stjepana Lukšića, čija supruga također radi popodne te jutra sada može provoditi s djecom. "Ona je s njima sve do 11 – 12 sati, a onda ih odvodi u vrtić. Ja ih pokupim oko 18 sati, tako da su oni sada minimalno u vrtiću", kaže Lukšić i napominje kako su prije morali angažirati djeda i baku za čuvanje, a sada to više nije potrebno. "Iako živimo u Jablanovcu kraj Zaprešića, djecu vodimo u vrtić u zagrebačke Gajnice koja nam baš nisu na ruku, ali nismo našli bliži vrtić koji radi dvosmjenski", kaže Lukšić.