SAD snažno podupire izgradnju LNG terminala u Hrvatskoj, a od toga bi koristi imala i Slovenija ali i šira regija, izjavila je za ljubljansko "Delo" Robin Dunnigan iz ureda za energetsku diplomaciju vlade SAD-a, zadužena za Bliski istok, Aziju i Europu.

Zbog veće energetske neovisnosti i diversifikacije tokova za nabavu prirodnog plina, za Europu je važno sagraditi potrebnu infrastrukturu za plin, izjavila je u razgovoru za slovenski list američka dužnosnica koja očekuje da će zbog novih tehnologija i izvora prirodnog plina njegova cijena padati, pa Europa više neće biti toliko ovisna o plinu iz Rusije.

"No, bit će posve svejedno koliko će plina biti na tržištu i kakva će biti cijena ako Europska unija ne bude imala odgovarajuću infrastrukturu", upozorila je.

"Treba podržati gradnju novih plinovoda koji će povezivati države, a SAD jako podržavaju i gradnju terminala za tekući plin u Hrvatskoj. Od toga bi koristi imala i Slovenija, te niz drugih država – sve do Ukrajine", kazala je Dunnigan.

Pojasnila je da SAD kad je riječ o diversifikaciji izvora nabave plina nije protiv Rusije koja će i dalje biti značajan opskrbljivač Europe, ali da treba raditi na diversifikaciji izvora kako EU ne bi bila previše ovisna o ruskom plinu, te da infrastrukturni projekti o kojima se u Europi sada govori, poput Sjevernog toka II preko Baltičkog mora i Turskog toka nisu po ocjeni SAD-a ekonomski opravdani jer bi zahtijevali investiciju od više desetaka milijardi dolara, a plin bi bio od istog dobavljača i ne bi smanjio energetsku ovisnost Europe o Rusiji.

"Ti projekti po našoj ocjeni nisu ekonomski opravdani i ne bi povećali europsku energetsku sigurnost", rekla je Dunnigan u razgovoru.

Umjesto toga, SAD predlaže da Europa podrži gradnju Južnog koridora, plinovoda koji bi iz Kaspijskog bazena prirodni plin doveo u Europu, a riječ je o projektu koji se već realizira, te donosi kontinentu novi plin iz novog izvora i to 16 milijardi kubičnih metara godišnje, naglasila je.

"Europska unija ide prema diversifikaciji izvora nabave, a ne protiv Rusije kao dobavljača. To je dobro jer donosi ekonomski rast, a dobro je i zbog socijalne sigurnosti i ciljeva postavljenih na smanjivanju klimatskih promjena", rekla je američka dužnosnica za vodeći slovenski list od utorka.

Rusija je 2006. godine blokirala isporuke plina Ukrajini, a to se ponovilo i 2009. godine, no Europa je tada plinsku krizu dočekala spremnija jer je prihvatila treći energetski paket, a države članice stvar su uzele ozbiljnije, pa su njihova skladišta plina bila punija, navela je Dunnigan, dodavši da se države u EU-u sve više povezuju na energetskom području.

Prema njenim će riječima SAD već iduće godine moći početi s izvozom velikih količina tekućeg zemnog plina, do 100 milijardi kubičnih metara godišnje. Nove tehnologije omogućuju njegov prijevoz i prihvat, ali je za to potrebno sagraditi infrastrukturu, a velike količine plina bit će dostupne na tržištu i zbog novih nalazišta u istočnom Sredozemlju, pa se očekuje da će cijene padati iako se više neće sklapati dugoročni ugovori kao u prošlosti.