Hrvatska je od Europske komisije zatražila produljenje moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i tvrtkama za još tri godine, do 30. lipnja 2023., a pozitivnu odluku još službeno treba objaviti EK.

U resornom Ministarstvu poljoprivrede potvrđuju informacije o ovoj inicijativi koju su proteklih mjeseci, pa i godina, tražili iz oporbenih političkih stranaka, strahujući da će se propustiti prilika da se prije isteka sedmogodišnjeg razdoblja ugovorenog kroz pregovore o hrvatskom pristupanju EU dobije još dodatne tri godine za ograničenje prodaje vrijedne imovine.

To pitanje sada se dodatno potencira i dobiva na težini, ne samo zbog činjenice da slijede parlamentarni izbori i da će to zasigurno biti jedna od tema na kojoj će politički rivali pokušati dobiti bodove kod birača, nego i stoga što je pandemija koronavirusa otvorila pitanje važnosti domaće poljoprivredne proizvodnje i njezinog dodatnog jačanja.

Mogućnost dodatnog trogodišnjeg prolongata zabrane prodaje poljoprivrednog državnog i privatnog zemljišta strancima ispregovarana je još 2011. i u današnjim uvjetima njezino aktiviranje lako je obranjivo pred Komisijom, od koje se, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu poljoprivrede, odgovor o konačnoj odluci na ovaj zahtjev Hrvatske očekuje skoro, u narednim danima.

Argumenti na koje se Hrvatska u svom prijedlogu poziva su nepromijenjeni razlozi na koje se pozivala u pregovorima za prijelazne mjere, od toga da će odgoda amortizirati nepovoljne efekte otvaranja tržišta strancima pri čemu domaći poljoprivrednici ne bi bili u stanju, zbog slabije kupovne moći, konkurirati stranima. Osim toga, još su nesređeni imovinsko-pravni odnosi, nije dovršen povrat zemljišta, a zbog Domovinskog rata još ima poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u minski sumnjivom području.

Stranci i pored postavljenih zabrana u Hrvatskoj kupuju zemljište, a zasigurno je najpoznatiji slučaj akcija koju je prije nekoliko godina realizirao srbijanski poduzetnik Petar Matijević. On je s Enverom Moralićem zaključio kupoprodaju poljoprivrednih zadruga Jankovci i Negoslavci i kako se sam hvalio, uz 60-ak zaposlenih, stočnu farmu i skladišta kupio 1500 hektara vrlo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i postao najveći privatni vlasnik oranica.

Puno velikih tvrtki, pojašnjavao je, zemljište ima u zakupu, no nemaju ga i u vlasništvu. Prema službenim podacima Hrvatska ima 2,69 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je, međutim, dvije trećine u privatnom vlasništvu, što je posve suprotan slučaj u odnosu na šumsko zemljište, koje je u 80-postotnom vlasništvu države. Prema dostupnim podacima, od 800 tisuća hektara državnog zemljišta samo oranice čine samo polovicu površina, a ostatak su livade i pašnjaci.

Sličan režim zaštite poljoprivrednog zemljišta kao Hrvatska inače je primjenjivan i u većini ostalih pristupnica EU, uz izuzetak Poljske koja je dobila 12 godina bez mogućnosti produžetka, te Rumunjska 15, dok Slovenija nije uvjetovala zabranu, a Malta je dobila trajno izuzeće zbog male površine.

‘Packe’ EK
Agro sektor pozitivno je dočekao vijest o produljenju moratorija, no znalci ukazuju i da je to razdoblje potrebno bolje iskoristiti u pripremu za otvaranje tržišta nego što je bio slučaj proteklih sedam godina. Zvjezdana Blažić, stručnjakinja SMARTER-a, podsjeća da se Hrvatska obvezala provoditi brojne mjere tijekom prijelaznog razdoblja.

Riječ je o srednjoročnim i dugoročnim projektima uređivanja vlasničkih prava i podataka u zemljišnim knjigama i katastru, komasacije zemljišta, razvoj tržišta zakupa i povećanja prava zakupaca, restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje do povećanja tehnologija i razminiranja poljoprivrednog zemljišta.

“Obveze koje smo si kao država sami zadali u prijelaznom razdoblju, nismo izvršili u većem dijelu, što je EK i konstatirala u svom izvješću 8. svibnja 2017. pod nazivom “Preispitivanje prijelaznih mjera za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta utvrđenih u Ugovoru o pristupanju RH EU-u iz 2011”.

Zaključak Komisije bio je da na temelju ukupnog stanja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj tri godine nakon njezina pristupanja EU, nije potrebno skraćivanje prijelaznog razdoblja. Ni nakon 2017. godine nisu poduzete radnje koje smo trebali provesti, naročito rješavanje zemljišno knjižnih odnosa, komasacija, razvoj tržišta zakupa pa ni restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje”, ističe Zvjezdana Blažić, nastavljajući kako je od 2017. došlo do poboljšanja tehnologija, napravljeni su veliki pomaci u korištenju Programa ruralnog razvoja i gotovo je završeno razminiranje poljoprivrednog zemljišta, tako da je odluka EK o dodatne tri godine za zabranu prodaje strancima izuzetno bitna.

Po njezinoj ocjeni ta odluka otvara mogućnost da se pokušaju riješiti važna pitanja na okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, što je važan korak kako bi se omogućilo povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača prije nego se zemlja bude mogla prodavati strancima.

Blizu je 2023.
Zvjezdana Blažić upozorava i da će 2023. doći jako brzo, a mi pitanja poljoprivrednog zemljišta godinama ne rješavamo na kvalitetan način. “To da u mandatu ove Vlade nije riješeno gotovo ništa od dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta, ne daje nam previše povjerenja u brzinu kojom bilo koja vlada rješava neophodna pitanja dodjele zemljišta poljoprivrednicima”, zaključuje Blažić.