Ministar zdravlja Rajko Ostojić u utorak se sastao s predstavnicima veledrogerija da bi pokušali dogovoriti plaćanje dugova koje bolnice imaju prema dobavljačima i dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema ljekarnama koji ponovno dosežu alarmantne brojke. Kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, Ostojić je obećao dio bolničkih dugova platiti do kraja mjeseca, ali je obećao i ljekarnama platiti 250 milijuna kuna duga, za što očekuje pomoć ministra financija Slavka Linića.

U ovom trenutku ljekarne su, nakon djelomične sanacije u siječnju, ponovno na rokovima plaćanja od 270 dana (ugovoreno je 180 dana) dok su bolnice dužne milijardu kuna za rokove iznad 180 dana odnosno 400 milijuna kuna za rokove iznad godinu dana. Uz to, unatoč štednji, potrošnja lijekova u bolnicama i dalje raste, a u posljednja tri mjeseca je, prema nekim informacijama, stvoreno novih 160 milijuna kuna obveza. Kako doznajemo, veledrogerije sve teže kupuju lijekove od proizvođača i većina ih na zalihama ima lijekova za otprilike dva tjedna pa se sve češće spominje 1. ožujka kao datum mogućeg prestanka snabdjevanja bolnica lijekovima ukoliko se ne pronađe rješenje. Naime, pojedine veledrogerije već sad imaju problem s tekućim poslovanjem, pojedini proizvođači ograničili su im isporuku lijekova, a sve teže dobivaju kredite kod banaka kojima veledrogerije u ovom trenutku već duguju na stotine milijuna kuna. Isto tako, podsjećaju, više nitko ne spominje mjenice koje im je ministar Ostojić obećao krajem prošle godine s rokom naplate 30. lipnja. 

“Teško mi je prognozirati kada bi tržište moglo ‘stati’, ali dok god veledrogerije budu dobivale lijekove od proizvođača, lijekova će biti i u ljekarnama. Međutim, situacija je sve gora i gora i još uvijek nema naznaka kako će se nastala situacija riješiti”, kaže mr. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore dodajući da nikada prije rokovi nisu dosegli razinu od 270 do 280 dana. Kaže da HZZO mjesečno ljekarnama plaća 238 milijuna kuna što pokriva samo tri tjedna u mjesecu dok jedan tjedan ostaje neplaćen. Podsjeća i da je proračun za lijekove na recept u ovoj godini smanjen sa 3,1 na 2,8 milijardi kuna, da je od 1. siječnja uvedeno i pet posto PDV-a na lijekove, ali i da je odnedavno pod tu stavku uračunata i ljekarnička usluga.

“Riječ je o oko 350 milijuna kuna godišnje koje se prije isplaćivalo sa proračunske pozicije primarne zdravstvene zaštite, a od nedavno je i to prebačeno u stavku za lijekove”, objašnjava mr. Portolan. Dodaje da ljekarnička usluga, koja je također opterećena s 5-postotnim PDV-om, iznosi 6,5 kuna po receptu kojih je u 2011. godine izdano 50 milijuna dok se procjenjuje da ih je prošle godine bilo oko pet posto više odnosno oko 55 milijuna.

Mr. Portolan kaže da u srijedu imaju sastanak u Ministarstvu financija kako bi razgovarali o još jednom problemu s kojim se susreću ljekarnici, a to je primjena Zakona o financijskom poslovanju koji u zdravstvu propisuje plaćanje u roku od 60 dana.

“Pitanje je kako ćemo sklapati ugovore s dobavljačima na 60 dana ako nam je ugovor s HZZO-om na 180 dana”, kaže mr. Portolan dodajući da do kraja mjeseca očekuju nove ugovore od HZZO-a, ali i da ne znaju kako će isti izgledati.

“Nama je i rok od 180 dana prihvatljiv, ali pod uvjetom da se plate svi dugovi iznad toga roka, što je u ovom trenutku gotovo milijardu kuna, i da uplate budu redovite”, kaže mr. Portolan dodajući da ne zna kako će se riješiti nastala situacija i hoće li se zbog toga raditi rebalans proračuna.