Dosadašnja zdravstvena administarcija u protekloj je godini, zahvaljujući pokrenutim reformama, uspjela smanjiti dug u zdravstvu za 350 milijuna kuna, tako da će novog ministra zdravlja dočekati sustav opterećen s 2,5 milijarde kune duga prenesenog iz prethodnog razdoblja.

Mandatar Tihomir Orešković proteklih je tjedana izdvajao zdravstvo kao jedan od ključnih resora koji treba reforme. U zdravstvenoj administraciji ističu da su reforme već pokrenute, rezultati vidljivi, a zdravstveni sustav u Hrvatskoj počiva na bitno zdravijim osnovama nego prije četiri godine.

Do kraja 2017. zdravstvo bez dugova

Kada bi se nastavilo sa započetim reformama, prema planu bi se do kraja 2017. godine ušlo u punu financijsku održivost zdravstvenog sustava bez dugova, tvrdi ravnateljica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Tatjana Prenđa Trupec, koja je HZZO vodila proteklih godinu i pol dana.

Unatoč godinama krize, prvi put zdravstveni sustav ne stvara nove dugove, kaže Prenđa Trupec, već iz tekućih sredstava vraća stare dugove, i to bez smanjenja prava pacijenata i povećanja participacije, uz smanjenje lista čekanja i povećanje broja lijekova, učinkovitosti i kvalitete.

Ipak, zbog kratkog vremena provedbe reformi sustav još nije u cijelosti financijski održiv, a s obzirom na dugove iz prošlosti budućeg ministra dočekat će dug od 2,5 milijardi kuna. To je, ističu u HZZO-u, za 2,9 milijardi manji dug od onoga koji je zatečen krajem 2011. godine.

Smanjenje duga rezultat je sanacije bolnica te izlaska HZZO-a iz državne riznice i samostalnog praćenja tijeka oko 22,17 milijardi kuna, koliko je lani bilo izdvojeno za zdravstvo.

Osim toga, pokrenute su reforme u poslovanju bolnica, ugovaranju primarne zdravstvene zaštite i poboljšanju kvalitete zdravstvenih usluga, unatoč tome što nije bilo dovoljno novaca da se u sustav iz državnog proračuna uplati svih 4,8 milijardi, koliko je iznosila zakonska obveza za prošlu godinu, ističe ravnateljica HZZO-a.

Pozitivno poslovalo više od polovice bolnica

Po podacima HZZO-a, više od polovice bolnica završilo je prošlu godinu s pozitivnim rezultatima, a četiri od pet KBC-a smanjilo je rokove plaćanja ispod 250 dana. Bolnice su također obnovile opremu i zaposlile preko 500 dodatnih liječnika i medicinskih sestara, te istovremeno smanjile broj nezdravstvenog osoblja.

Prenđa Trupec kaže da je to ostvareno uz povećane neplanirane troškove rada za oko 400 milijuna kuna, koliko su stajale jubilarne nagrade, troškovi zbog tužbi radi obračuna godišnjih odmora i povećanje plaća po kolektivnom ugovoru.  Da toga nije bilo, bolnički sustav smanjio bi dospjele obveze za 150 milijuna kuna.

Od protekle godine bolnice su prvi put počele dobivati 20 posto sredstava po izvršenju usluga i pet posto za kvalitetu i učinkovitost, što je rezultiralo smanjenjem lista čekanja, te povećanjem broja i kvalitete pruženih usluga. Ukupno im je uplaćeno oko devet milijardi kuna, a kao nagradu za rad preko ugovorenih limita dobile su 200 milijuna kuna.

Primarna zdravstvena zaštita također je počela s novim modelom ugovaranja, zahvaljujući čemu su svi domovi zdravlja poslovali pozitivno, a 84 posto svih pacijenata obrađeno je na primarnoj razini. Osim toga, navodi Prenđa Trupec, pacijenti dobivaju sve više usluga kod obiteljskih liječnika, pa je lani bilo milijun manje uputnica prema bolnicama nego 2013.

Na listama lijekova 67 novih lijekova

Na liste lijekova stavljeno je 67 novih lijekova, što je rekordan broj, sredstva za posebno skupe lijekove povećana su za 40 posto na 800 milijuna kuna, te su na Popis posebno skupih lijekova stavljena 24 nova lijeka. Time je Hrvatska, kaže Prenđa Trupec, stala uz bok mnogo bogatijim zemljama EU-a.

Novina su bili i ugovori za pojedine skupe lijekove koji se plaćaju samo u slučaju potpunog izlječenja, kao npr. lijekovi za hepatitis.   

Proteklu je godinu obilježio i novi zamah eZdravstva, te projekti poput eUputnice, eNalaza, eKartona, eNovorođenčeta i ePatronaže, kaže ravnateljica HZZO-a.

Tijekom 2015. osigurano je oko 300 milijuna eura bespovratnog novca iz EU-ovih strukturnih fondova, zdravstvo je od doprinosa prikupilo 18,17 milijardi kuna, što je povećanje od pet posto u odnosu na godinu prije. Tome treba pridodati 2,4 milijarde kuna iz državnog proračuna, te oko 1,6 milijardi kuna od dopunskog zdravstvenog osiguranja.