Iako bi se moglo očekivati da će farmaceutski biznis procvasti u uvjetima pandemije, kad su baš njihovi proizvodi najtraženiji, zbog vječnih boljki hrvatskog sustava zdravstva pandemija je dodatno otežala situaciju na tržištu, zbog čega su opet proklizali dugovi za lijekove na recept.

Istovremeno, kreditni limiti veledrogerija su pri kraju i sve je neizvjesnije kako će izgledati nastavak poslovanja u ostatku godine, uz očekivani pad gospodarstva. O aktualnoj situaciji s dugovima, tržištu medicinske opreme i cjepiva, te proceduri u određivanju cijena lijekova, razgovarali smo s Dianom Percač, predsjednicom Koordinacije veledrogerija Hrvatske udruge poslodavaca.

Kakve su trenutne brojke s dugovanjem veledrogerijama, nakon uplate države? Kako je počela godina i kako je pandemija utjecala na rast dugova?

Ovu su godinu samo članice HUP Koordinacije veledrogerija započele s dugom bolnica od 2,5 milijarde kuna. Do kraja veljače taj dug se već popeo na 2,75 milijardi kuna. Ministarstvo zdravstva je u ožujku osiguralo 400 milijuna kuna za plaćanje dospjelih dugovanja starijih od 360 dana od datuma dospijeća, pa je ukupni dug koji potražuju naše članice s krajem ožujka pao na 2,6 milijardi kuna, da bi se već idući mjesec popeo natrag na 2,7 milijarde kuna unatoč tome što bolnice nisu radile elektivne zahvate. U međuvremenu je i HZZO produžio svoje rokove plaćanja prema ljekarnama sa 60 na 120 dana, a dalje nema nikakvog predvidljivog ritma plaćanja, što nam dodatno otežava planiranje i likvidnost. HUP Koordinacija veledrogerija već tri godine upozorava na neodrživost ovakve situacije. U međuvremenu je dug bolnica narastao za milijardu kuna, a naši kreditni limiti su ograničeni i pri kraju.

Kako trenutno posluju veledrogerije, jeste li u stanju opskrbljivati zdravstveni sustav, budući da su neki ministri ‘iskakali’ s oprečnim tvrdnjama o vašoj likvidnosti?

Tijekom godina veledrogerije su potvrdile status stabilnog i pouzdanog partnera zdravstvenog sustava i ova izvanredna situacija u tome nije iznimka. Odmah po naznakama epidemiološke ugroze, prilagođeno je poslovanje izvanrednim pravilima i osigurana pouzdana dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama, tako da isporuka lijekova nikada nije dovedena u pitanje. Pritom moramo biti odgovorni i prema tvrtkama u kojima radimo i ne smijemo ugroziti radna mjesta. Vlada konstantno ističe da su dvije najvažnije mjere borbe protiv posljedica pandemije očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti. U razdoblju snažnog usporavanja ekonomije, već od ranije otežana naplata u zdravstvenom sektoru se produžuje, a dosegnuti iznos dugovanja premašuje sve financijske i poslovne mogućnosti bilo koje poslovno ozbiljne tvrtke. Dugovima bolnica sada još treba pridodati i dug ljekarni jer je HZZO prekoračio ugovorene rokove plaćanja. Unatoč svemu navedenom, članice HUP – Koordinacije veledrogerija, koje zapošljavaju više od 1500 radnika, redovito plaćaju PDV, sve poreze i doprinose. Na svaku zarađenu kunu u državni proračun redovito uplaćuju i na taj način mu vraćaju peterostruki iznos, dakle, predstavljamo gospodarske subjekte na koje se Vlada može osloniti.

Kakva je situacija i ponuda na tržištu zaštitne opreme, kakve su cijene? Odakle nabavljaju hrvatske veledrogerije i na koji način se formira cijena?

U uvjetima pandemije nabava zaštitne opreme je velik izazov. Potražnja je daleko nadmašivala proizvodne kapacitete pa se nisu mogle osigurati dostatne količine gotovih proizvoda. Maksimalno smo se angažirali u potrazi novih dobavljača na domaćem i inozemnom tržištu kako bismo spriječili nestašice. Veliku potražnju i nestašicu uvijek prati i rast cijena počevši od proizvođača. Nismo željeli kupovati zaštitnu opremu po bilo kojoj cijeni. Tražili smo povoljnije dobavljače s dokumentacijom koja dokazuje da kupljen proizvod udovoljava traženim standardima. Jedinstveno za sve je to što sve moramo platiti unaprijed i čekati isporuku tjednima. Kako brodski, odnosno kontejnerski prijevoz nije funkcionirao, roba je uglavnom transportirana daleko skupljim avionskim prijevozom što je također utjecalo na poskupljenje zaštitne opreme.

Priča se ovih dana o revitalizaciji Imunološkog zavoda, je li ostalo išta što oni mogu ponuditi tržištu u ovom trenutku?

Rijetke su zemlje u svijetu koje se mogu pohvaliti imunološkim zavodom i proizvodnjom vlastitih cjepiva i seruma pa se zaista nadam kako će se hrvatski Imunološki zavod ubrzo revitalizirati. Vjerujem da mogu ponuditi portfolio koji su nekad imali, a možda i širu paletu proizvoda uz uvjet da zadovolje standarde dobre proizvođačke prakse. U Hrvatskoj obitavaju dvije zmije otrovnice čiji ugriz može dovesti do smrti. Velika je potražnja za serumom protiv njihovog otrova kojeg je Imunološki zavod proizvodio. Trenutačno se uvozi serum protiv zmijskog otrova rađen na bazi otrova afričkih zmija.

S cijenama opreme, ali i lijekova i cjepiva opet se aktualizirala tema cijena lijekova. Kakvu ulogu u tome imaju veledrogerije, koja je vaša marža?

U medijima često vidim natpise da veledrogerije određuju cijene lijekova ili da u cijenu lijekova uračunavaju kamate. Veledrogerije ne sudjeluju u formiranju cijena lijeka niti nas po tom pitanju itko išta pita. Formiranje veleprodajne cijene lijekova regulirano je pravilnicima koje donosi ministar zdravstva, a važeće možete pronaći u Narodnim novinama. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode formira najvišu dozvoljenu cijenu lijeka koja je jednaka prosjeku cijene istog tog lijeka u Italiji, Sloveniji i Češkoj. U istom Pravilniku određeno je da, kao sastavni dio cijene, vrijednost veleprodajne marže i ostalih zavisnih troškova može iznositi najviše do 8,5% dok je u drugim veleprodajnim branšama barem dvostruko veća. Sljedeći korak je vezan uz lijekove koji se izdaju na teret HZZO-a. Odluku o konačnoj cijeni donosi Povjerenstvo HZZO-a na temelju određenih parametara uz suglasnost Upravnog vijeća HZZO-a. Povjerenstvo pažljivo analizira utjecaj stavljanja lijeka na budžet Zavoda i uzima u obzir rezultate farmakoekonomskih studija, učinkovitost liječenja bolesti, učinak na kvalitetu života pacijenta i sigurnosni profil lijeka. Tako određena cijena može biti jednaka najvišoj dozvoljenoj cijeni, ali i puno niža jer svaki idući lijek na Listi lijekova može biti samo jeftiniji od prethodnog. Jednom formirana cijena lijeka nije nepromjenjiva već se svake godine provodi njeno usklađivanje s cijenama lijekova u referentnim zemljama. Veledrogerije su dužne prodavati lijekove po tako određenim cijenama. I kupac koji plaća u zakonom definiranom roku od 60 dana i kupac koji plaća u 600 ili više dana dobije lijek po istoj cijeni pa mi zaista nije jasno kako netko može tvrditi da je u cijenu uračunato financiranje.

Tko nabavlja testove za koronavirus u RH i kakve su tržišne cijene?

Postoje dvije vrste testiranja za Covid 19, ona koja dokazuju prisustvo virusa i ona koja dokazuju prisustvo antitijela. PCR testiranje je jedino testiranje koje dokazuje prisustvo virusa, odnosno zaraženost. Postupak traje oko 3,5 sati i u tom periodu se može napraviti od 30 do 96 testova, ovisno o opremi kojom raspolaže ustanova. Cijene su različite od tvrtke do tvrtke, cijeni samog testa treba dodati potreban potrošni materijal. Serološka testiranja, koja dokazuju da li je netko bio u kontaktu s virusom ili ne temeljem prisustva antitijela su se tek počela provoditi. Kako se radi o novoj bolesti testovi će se razvijati i dalje. Ovo su tek prve generacije.

Iščekuje se cjepivo protiv Covida. Kako inače ide procedura nabavke cjepiva u RH i kakvu ulogu tu imaju veledrogerije?

Svi lijekovi koji se stavljaju na tržište uključujući i cjepiva trebaju biti registrirani u RH ili u nekoj zemlji Europske unije. O vrsti registracije odlučuje proizvođač. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nabavlja cjepiva iz obaveznog programa cijepljenja putem javnog nadmetanja. Veledrogerija kao pravni subjekt može sudjelovati na takvom nadmetanju, ali bez podrške proizvođača čija cjepiva ispunjavaju uvjete i propozicije natječaja to nije moguće. Naime, veledrogerija kao ponuditelj, a sukladno natječajnoj dokumentaciji, mora dati jamstava za ozbiljnost ponude i za uredno ispunjenje ugovornih obaveza, a pritom nema utjecaja ni na proizvodne procese ni mogućnost nabave sirovina.

Tko donosi odluku o interventnom uvozu lijekova, u kojim slučajevima je on nužan i zašto raste u RH?

Interventno se može uvesti lijek koji nije registriran u EU centraliziranim postupkom ili u Hrvatskoj nacionalnim postupkom za potrebe liječenja pojedinog pacijenta ili za bolnicu. Za pojedinačnog pacijenta se uvozi na temelju liječničkog recepta kojeg propisuje liječnik, a u slučaju bolnice na temelju zahtjeva kojeg inicira bolničko povjerenstvo za lijekove. U oba slučaja odobrenje za interventan uvoz daje Hrvatska agencija za lijekove HALMED. Ukoliko na tržištu dođe do prekida u opskrbi i ne postoji drugi lijek s istom djelatnom komponentom, HALMED dozvoljava interventan uvoz. Veledrogerije samo reagiraju na potražnju i omogućavaju dostupnost potrebne terapije.

Jesu li zamijećene defekture nekih lijekova u pandemiji, s obzirom ne značajan broj dobavljača iz Azije?

U slučaju naglog rasta potražnje dolazi do kratkih poremećaja u opskrbi. Farmaceutska industrija je brzo reagirala pa se uspostavio uobičajeni opskrbni lanac.