Slabljenje intenziteta robne razmjene ne samo da je nastavljeno i u lipnju, nego je nominalna vrijednost ostvarenog prometa pala u odnosu na lanjske rezultate toliko da je na razini prvog polugodišta dvoznamenkasti rast, ostvarivan još početkom godine, skliznuo na 2,8 posto. K tome, uvoz prvi put nakon 27 mjeseci na godišnjoj razini zabilježio pad. Preliminarni podaci DZS-a za prvih šest mjeseci pokazuju da je uvezeno robe za 19,7 milijardi eura, što je 0,3% manje u usporedbi s lanjskim brojkama.

Vrijednost izvoza je 11,5 milijardi eura, a što se tržišta tiče, generalno je među glavnim kupcima sa zajedničkog tržišta EU zabilježen rast i kod uvoza i kod izvoza, no iz preliminarnih podataka nisu vidljive detaljnije promjene koje su se dogodile u lipnju. Tek se može načelno zaključiti kako ovakve brojke nisu i neočekivane s obzirom da na svim važnijim tržištima konstatiraju oprez potrošača i umjereniju potražnju kao posljedicu sve izraženije ekonomske neizvjesnosti i inflatornih pritisaka koji ne popuštaju. I statistički uredi drugih europskih zemalja bilježe uglavnom usporavanje u vanjskotrgovinskim odnosima.

Slabije brojke svakako su i odraz povratka cijena nafte i plina na razinu prije eksplozije koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu početkom 2022. No, analitičari uočavaju i promjene koje nastaju u strukturi našeg izvoza, a koje su dugo priželjkivane i ohrabrujuće. Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako je u posljednje vrijeme prisutan porast izvoza proizvoda veće složenosti. “Događa se poboljšanje kvalitete našeg izvoza, jer je sve izraženiji rast izvoza tehnološki naprednijih i proizvoda veće kompleksnosti”, kaže Stojić, izdvajajući industriju strojeva i uređaja, motornih vozila, prijevoznih sredstava i farmaceutsku industriju kao one u kojima je taj trend naročito izražen. Taj trend potkrepljuju i podaci DZS-a prema kojima je u ovogodišnjem petomjesečnom razdoblju, za koje su tek dostupni podrobniji rezultati, ove djelatnosti zabilježile najveće nominalne vrijednosti i uglavnom dvoznamenkaste stope rasta, a takav su trend imale i lani. S druge strane, u prerađivačkoj industriji jedini s negativnim trendom u izvozu bili su prerađivači drva (za razliku od proizvodnje namještaja), te proizvodnja metala, papira i proizvoda od gume i plastike.

U prilog Stojićevoj ocjeni o promjeni strukture proizvoda ide i činjenica da poljoprivreda već nekoliko mjeseci na godišnjoj razini nastavlja bilježiti pad, i to osjetnih 10%, ali i deficit u robnoj razmjeni. Za razliku od izvoza, uvoz poljoprivrednih proizvoda snažno raste (15%), a s druge strane prehrambena industrija, premda i dalje u deficitu, bilježi snažan rast (19%), jednak kao uvoz.

Iako nedostaju nešto detaljniji podaci za lipanj, koji su, dakle, značajno utjecali na ukupan rezultat, a koje će državni statističari objaviti za mjesec dana, oni koji su ažurirani za prvih pet mjeseci pokazuju da robna razmjena s Njemačkom, premda je već tada bila pogođena negativnim kretanjima i padu potražnje, još uvijek nije imala negativan predznak. Štoviše, ostvaren je u odnosu na rezultate iz prethodne godine značajan rast i u vrijednosti izvoznih i uvoznih poslova, pa je Njemačka, zbog slabljenja potražnje iz Italije, učvrstila poziciju glavnog izvoznog tržišta hrvatskih gospodarstvenika. U tu je zemlju izvezeno 1,17 milijardi eura vrijednih roba, što je porast od 3,3 posto.

Puno uvozimo iz – Indije

Manja vrijednost izvoza ostvarena je u Italiji, te Mađarskoj, a slabi – premda je i dalje dvoznamenkast rast – i izvoz u susjednu Sloveniju, treće glavno tržište hrvatskih izvoznika. Promjene su vidljive i u odnosima sa susjednim zemljama članicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), jer izvoz u Bosnu i Hercegovinu ponovno pada, dok se vrijednost izvoza u Srbiju povećala za više od 24 posto (na 559 milijuna eura). Tako je Hrvatska opet u suficitu u trgovinskoj razmjeni s tom zemljom.

Zanimljivo je, s obzirom na politiku zaoštravanja odnosa s Rusijom, da hrvatski izvoz na to tržište i dalje snažno raste. Državna statistika bilježi čak 80-postotni rast vrijednosti izvoza, no nema podataka o strukturi izvoza iz čega bi bilo jasnije što je izazvalo toliki skok. Vrijednost izvoza u prvih pet mjeseci je, naime, gotovo 89 milijuna eura. Uvoz je, s druge strane, drastično pao, što je s obzirom na sankcije, očekivano.

Podbačaj s Turskom

Izuzmu li se promjene tržišta vezanih uz nabavu plina, u čemu je lanjske izvore iz Egipta i Azerbajdžana, te SAD-a, s kojih je redom smanjen uvoz, ove godine zamijenio Mozambik, među značajnijim novitetima je i porast uvoza iz Indije. Već lani je iz te najmnogoljudnije zemlje snažno porastao uvoz, za 45%, ali je ove godine samo u prvih pet mjeseci ostvarena vrijednost gotovo na razini cjelokupnog lanjskog uvoza, gotovo 146 milijuna eura. S druge strane, uvoz iz Kine bilježi pad – vrijednost mu je u pet mjeseci dosegla 515 milijuna eura, pa je na godišnjoj razini manja za oko tri posto.

Još se nekoliko tržišta po vanjskotrgovinskim odnosima izdvaja u prvom dijelu godine, poput Poljske, s kojom jača i izvoz i uvoz, kao i sa Češkom, dok je, za razliku od gotovo prepolovljene vrijednosti uvoza iz SAD-a (na 549 milijuna eura), izvoz u najveće svjetske gospodarstvo porastao za 8,5% (na 233 milijuna eura). Pažnju privlači i podatak o robnoj razmjeni s Turskom, u koju već dugo raste izvoz roba iz Hrvatske, ali je u svibnju zabilježen podbačaj, koji je nakon dugo vremena prekinuo pozitivan trend. U Tursku je pet mjeseci ove godine plasirano za petinu manje roba nego lani, 142 milijuna eura.