Prema podacima HNB-a, na kraju kolovoza dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, iznosio je 173,6 mlrd kuna, što je za 1,44 mlrd kuna manje nego na kraju srpnja, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.
Pri tome je dug središnje države iznosio 165,4 mlrd. kuna, što je za 1,43 mlrd kuna manje nego na kraju srpnja, pri čemu su i unutarnja i vanjska komponenta zabilježile pad (za 690 mil kuna, odnosno za 746 mil kuna).
U prvih osam mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 19,6 mlrd kuna ili 12,8 posto, prvenstveno zahvaljujući rastu unutarnje komponente za 11,2 mlrd. kuna, čemu je uvelike doprinijelo izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd kuna i 400 mil eura, napominju analitičari. Međutim, zahvaljujući prije svega rastu u travnju (nakon izdanja euroobveznice), i doprinos inozemne komponente iznosi razmjerno visokih 8,5 mlrd. kuna.
Ukupna jamstva Republike Hrvatske u kolovozu su blago porasla u odnosu na srpanj te su iznosila 56,7 mlrd kuna (461 mil kuna odnosno 0,8 posto više nego na kraju srpnja). U odnosu na kraj prošle godine ukupna jamstva manja su za 3,2 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 830 mil kuna, a domaća za 2,3 mlrd. kuna, stoji u RBA analizi. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Tijekom prve polovine ove godine najviši je mjesečni pad zabilježen u travnju i svibnju kada su se jamstva smanjili za ukupno 6 mlrd. kuna.
Rast duga središnje države u ovoj je godini primarno bio rezultat izdanja obveznica u srpnju, izdanja euroobveznice u travnju, pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine te uključenje jamstava brodogradilištima u dug središnje države. Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 63 posto BDP-a, zaključuje se u analizi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu