Privatizacijski val o kojem Vlada već neko vrijeme priča dobio je u ponedjeljak opipljivije obrise. Nakon prošlotjedne odluke Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) o prodaji državnog paketa od 20,5 posto dionica Končar-Elektroindustrije objavljen je i poziv zainteresiranim investitorima da svoj interes iskažu davanjem obvezujućih ponuda, a minimalna cijena utvrđena je na 670 kuna.

Taj cjenovni prag implicira vrednovanje kompanije na najmanje 1,72 milijarde kuna, a ako je suditi prema burzovnoj cijeni Končara nakon CERP-ove odluke, u Končaru se po zaključenju planirane prodaje neće dogoditi ništa "epohalno". Jučerašnje trgovanje zaključeno je cijenom od 678 kuna, što je porast cijene za 1,3 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan, te osam kuna više od minimalne cijene u prodaji paketa koja će se zaključiti kroz blok transakcije. U financijskoj zajednici prevladava očekivanje da će najveći dio državnog udjela u Končaru koji se nudi na prodaju (a ona se ne odnosi na 28-postotni udjel u rukama Kapitalnog fonda (HZMO)) najvjerojatnije završiti kod mirovinskih fondova, odnosno da je s obzirom na ponuđeni paket izgledan upravo scenarij s financijskim, a ne strateškim investitorima. Za ulagače iz branše, poput Siemensa ili ABB-a, reći će financijaši, trebalo bi ponuditi paket koji bi im omogućio jači upravljački utjecaj.

U redovima mirovinskih fondova, barem onih koji već imaju značajne vlasničke pozicije, potvrđuju svoju zainteresiranost – zasad, dakako, tek načelno, ma koliko se to smatra izvjesnim. Neki od njih neslužbeno priznaju kako rade na ažuriranju i produbljavanju svojih analiza kompanije. Drugi ipak u prvi plan ističu uvjete i principe na kojima kane inzistirati, tvrdeći kako će za daljnje podebljavanje vlasničkih pozicija presudno biti pitanje korporativnog upravljanja, odnosno hoće li moći računati na to da jačanje vlasničkih pozicija prate i odgovarajuća upravljačka prava. Kako bilo, uz PBZ CO fond s gotovo 10%o dionica Končara, Erste Plavi i AZ trenutno drže 7,9 odnosno 7,3 posto. To znači da su mirovinci već vlasnici više od četvrtine kompanije, a da bi za koji tjedan mogli (zajedno) kontrolirati i više od 40 posto.

Bez licitiranja 
U tom scenariju nije baš realno očekivati ni licitiranja cijenama. Obvezujuće ponude koje zainteresirani moraju dostaviti do 31. svibnja (za najmanje 15.000 dionica) teško će, naime, biti iole znatnije veće od utvrđenoga donjega praga cijene. To znači i da država za svojih 20% dionica ne treba očekivati mnogo više od 353 milijuna kuna, koliko proizlazi iz cjenovnog minimuma. Sama odluka Vlade o prodaji dionica Končara za ekonomiste je mahom logična i poželjna. Iako je u odnosu na većinu poduzeća u (pretežito) državnom vlasništvu Končar razmjerno solidno vođena kompanija, uz veći upliv privatnog kapitala u gotovo svim segmentima upravljanja moguća su poboljšanja, od prodaje i efikasnosti do profitabilnosti.

Slaže se s tim u Kristijan Floričić, s dva posto dionica osmi dioničar Končara, ističući kako o Končarevoj respektabilnosti govori i činjenica da u segmentu proizvodnje transformatora drži 2-2,5 posto svjetskog tržišta, što je značajno. No, kako je ovih dana istaknuo Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, danas je pitanje (ne)prodaje i prilično prozaično. "S Markova trga treba objasniti da trenutačno postoji opcija ili prodaje državnih udjela ili oporezivanja privatne imovine. Jer, naš gospodarski rast pokriva tek polovicu troška kamata po javnom dugu, što znači da za ostatak moramo tražiti nove izvore", rekao je Lovrinčević te dodao da "sve što je tržišno, poput Podravke ili Končara, treba privatizirati, a što je vezano uz prirodna bogatstva i monopol zadržati.

Financijska zajednica u neslužbenom razgovoru primjećuje kako država za dionice Končara nije tražila premiju na burzovnu cijenu već se zadovoljila tromjesečnim prosjekom cijene. Međutim, predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović smatra kako to u ovom slučaju i nije neuobičajeno. "Kako se u Končaru ne prodaje kontrolni paket, nema razloga da investitor ponudi značajniju premiju", ocjenjuje Brborović. Končar je lani ostvario 3,3 milijarde kuna prihoda, što je u odnosu na godinu prije 12,4 posto više. Kompanija je za skoru skupštinu najavila isplatu dividende od 12 kuna. Pitanje dividende jedno je od onih koje je zanimljivo upravo u svjetlu skore prodaje dijela državnih dionica.

Prijedlog je da se u dividende rasporedi ukupno 30,8 milijuna kuna (što je manje od pola, pa i od nedavne Vladine najave o isplati 60 posto dobiti državnih tvrtki). Prema skupštinskom prijedlogu, dividenda će se isplatiti onim dioničarima koji budu upisani u depozitoriju SKDD kao nositelji prava na dionicama 15 dana iza datuma održavanja Glavne skupštine. To je datum stjecanja prava tražbine za isplatu dividendi. To bi moglo značiti ili da će država od dividende utržiti znatno manje nego što je planirala ili da će se možda predložiti veća dividenda.

Za hotele dražba
Osim za Končar, CERP je objavio i pozive na javnu dražbu putem Zagrebačke burze za prodaju dionica turističkih kompanija Sunčani Hvar i HTP Korčula. U Sunčanom Hvaru država prodaje 29,94 posto dionica u jednom paketu za 162,8 milijuna kuna. Država za jednu dionicu traži 28 kuna, a u ponedjeljak se cijena na burzi zaustavila na 24,34 kune. Za gotovo četvrtinu udjela u HTP Korčuli podijeljenih u 12 paketa početna je cijena 28,1 milijun.